Bolest plavog jezika trenutno predstavlja jednu od najvećih prijetnji stočarstvu u regiji. Nakon što su u Hrvatskoj i Sloveniji potvrđeni brojni slučajevi tokom jula i augusta 2025. godine, raste zabrinutost da bi virus mogao stići i do Bosne i Hercegovine.

Šta je bolest plavog jezika?

Riječ je o virusnoj bolesti preživara koju izaziva Orbivirus iz porodice Reoviridae. Posebnost bolesti je što se ne prenosi direktnim kontaktom među životinjama, već isključivo putem krvopijućih insekata, najčešće komaraca roda Culicoides. Kod ovaca bolest može uzrokovati smrtnost i do 30 posto, dok goveda i koze često ostaju bez simptoma, ali i dalje prenose virus.

Naziv “plavi jezik” dolazi od karakterističnog simptoma kod ovaca – zbog poremećaja cirkulacije i krvarenja u sluznicama jezik poprima plavkastu boju. Pored toga javljaju se visoka temperatura, oticanje glave, otežano disanje, hramanje i gubitak vune. U težim slučajevima životinje ugibaju zbog gušenja ili sekundarnih infekcija.

Situacija u regiji i rizik za BiH

Prema podacima veterinarskih službi, Hrvatska je do sredine avgusta zabilježila širenje bolesti plavog jezika u šest županija na 18 lokacija. U Istri su zabilježena uginuća više desetina ovaca, dok su kod goveda simptomi potvrđeni laboratorijskim analizama. Slovenija je prve slučajeve prijavila ranije tokom ljeta, što potvrđuje brzo širenje virusa prema Balkanu.

Iako u BiH trenutno nema potvrđenih slučajeva, iskustva iz prethodnih godina pokazuju da zemlja ostaje ranjiva. Epidemije bolesti plavog jezika u BiH zabilježene su 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine. Veliki dio stočnog fonda čine ovce, a biosigurnosne mjere i nadzor kretanja životinja nisu uvijek na optimalnom nivou.

Mjere zaštite i biosigurnosti

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglašava da su dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija ključni stubovi biosigurnosti.

• Dezinfekcija – redovno čišćenje i tretiranje staja, opreme i transportnih sredstava smanjuje prisustvo virusa u okolini.
• Dezinsekcija – ciljano suzbijanje komaraca insekticidima i korištenje repelenta za životinje. Posebno je važno ukloniti stajaće vode gdje se insekti razmnožavaju.
• Deratizacija – sprječava indirektno širenje bolesti preko glodara i parazita.

Vakcinacija se koristi samo u rizičnim područjima, a u BiH se trenutno razmatra mogućnost preventivnog vakcinisanja u graničnim zonama, posebno ukoliko se situacija u Hrvatskoj dodatno pogorša.

Savjeti farmerima

Stručnjaci pozivaju farmere da pažljivo prate stoku, koriste repelente, uklanjaju stajaće vode i prijavljuju svaku sumnju na simptome lokalnoj veterinarskoj stanici. Posebna pažnja mora se posvetiti ovcama, koje su najosjetljivije na bolest plavog jezika.

U slučaju pojave bolesti u BiH, uslijedile bi zabrane kretanja i izvoza životinja, stroge kontrole i uvođenje zona zaštite, u skladu s pravilima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) i Evropske unije.

Hitna potreba za djelovanjem

Bolest plavog jezika ne poznaje granice i potvrđeni slučajevi u susjednim državama ozbiljno prijete domaćem stočnom fondu. Institut za zdravlje i sigurnost hrane upozorava da se jedino brzim i sistemskim provođenjem DDD mjera, pojačanim nadzorom i spremnošću na vakcinaciju mogu spriječiti velike ekonomske štete i gubici za domaću poljoprivredu.