Online kupnja mijenja navike potrošača, ali i otvara pitanja sigurnosti, zaštite kupaca i poslovanja trgovaca. Dok građani sve češće kupuju putem interneta, domaće tržište još traži način da uhvati korak s tim trendom.

Tražiti željeni proizvod kod kuće i kupiti ga online ili ići od trgovine do trgovine i birati. Iako sve više dobiva na popularnosti, povjerenje u online kupnju i iskustva građana i dalje su različiti.

„Dobra je stvar, da se ne peglaš. Možeš naručiti iz kuće i to je to”, kazao je jedan od anketiranih građana.

„Nećete vjerovati, kupila sam čokolade online! Na TikToku pokažu vam, recimo, kavu. Kavu ćete inače kupiti, pa sad, umjesto da idete negdje, znate svakako da će vam trebati ta kava pa kupite i dvije kile, neka stoji”, rekla je jedna građanka, prenosi N1 BiH.

„Gledam i cijene, ovisno o tome što je potrebno, što mi je aktualno, za kućanstvo, obuća, obuća…”, navela je druga građanka.

„Ne tako često. Imaš pogodnosti da uđeš i kupiš, bliže je”, kazao je jedan od anketiranih građana.

„Ne želim kupovati dok ne pipnem, ništa ne volim”, rekla je jedna građanka.

„Mene kao starijeg to ne zanima, žena i kći vjerojatno kupuju nešto, ali ja to ne znam”, kazao je jedan građanin.

Jedan od ključnih čimbenika pri kupnji jest i cijena. Isti proizvod u različitim trgovinama može koštati znatno više ili manje, zbog čega građani sve češće uspoređuju ponude. Jedan od primjera takve mogućnosti jest i platforma Škrtica.ba, koju je nedavno pokrenuo Dženan Hamzić, Zeničanin s adresom u Austriji.

„Prosječne uštede na Škrtici između aktualnih ponuda iznose 61–62 marke. Za veće proizvode, za kućanske aparate, televizore, mobitele, ta je razlika značajna. Baš imam dobar primjer, jučer je supruga tražila usisivač i našli smo razliku od 700 maraka”, rekao je Dženan Hamzić, pokretač platforme Škrtica.ba.

Iako interes za online kupnju raste, domaće tržište još zaostaje za razvijenijim zemljama, posebno kada je riječ o dostupnosti proizvoda i jednostavnosti naručivanja.

„U mnogim državama svijeta online trgovina praktično nadilazi po značenju i utjecaju klasičnu trgovinu; praktično sve se kupuje i naručuje online i to je trend koji bi bilo normalno da se prenese u potpunosti u BiH. Nažalost, kod nas se mnogo toga još uvijek ne može naručiti online na jednako praktičan način kao i u svijetu”, istaknuo je Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Zbog toga se dio građana sve češće okreće stranim platformama, naročito niskobudžetnima iz Kine. Ipak, ekonomisti smatraju da su korisne za potrošače jer građanima često nude mogućnost da iste proizvode kupe znatno jeftinije nego na domaćem tržištu.

„Bilo kakvo opterećivanje ovakvih trgovina, odnosno ovakve trgovine, dodatnim davanjima, kao što se, recimo, čini u Europskoj uniji, bilo bi jako pogrešno, obeshrabrilo bi i poskupilo ovakvu trgovinu i, s druge strane, pridonijelo bi još višim cijenama na domaćem tržištu”, naveo je Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Razvoj online trgovine prate i problemi. Prema procjenama resornog ministarstva, zbog sive ekonomije u elektroničkoj trgovini Federacija BiH godišnje gubi više od 200 milijuna maraka javnih prihoda. Novi Zakon o elektroničkoj trgovini u FBiH, prema najavama iz resornog ministarstva, mogao bi regulirati trenutačno stanje.

„Jedan od osnovnih ciljeva ovog zakona jest stvoriti sigurnu kupnju potrošačima tako da jasno budu istaknuti cijena proizvoda i troškovi dostave te da se omogući povrat robe koja ne odgovara onome kako je prikazana u prodaji. Primijenjene su sve europske direktive u ovome Zakonu”, pojasnio je Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine.

Tako će se regulirati neregistrirana prodaja putem društvenih mreža, a za one koji posluju mimo propisa predviđene su i kazne od 3.000 do 30.000 maraka. Dok se ovo područje ne regulira, građanima ostaje pažljivo birati od koga i kako kupuju.