Federacija Bosne i Hercegovine od marta uvodi novu digitalnu alatku koja bi trebala izmijeniti način na koji građani kupuju osnovne namirnice. O aplikaciji za poređenje cijena, tehničkim izazovima, ali i o neradnoj nedjelji i nadzoru tržišta u gostovanju na N1 televiziji govorio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Na samom početku, Hasičević je pojasnio zašto aplikacija nije bila dostupna već 20. februara, kako je prvobitno planirano.

“Jučer smo na sastanku s poslodavcima i sektorom za trgovinu razgovarali o tome. Mi smo očekivali da 20. februar bude prvi ‘deadline’. Međutim, u beta verziji koju mi već koristimo, a koja još nije dostupna javnosti, uvidjeli smo određene tehničke poteškoće u samoj aplikaciji, u formiranju cijena, pa i u tehničkim mogućnostima trgovaca. Jučer smo razgovarali i konstatovali da nisu svi trgovci na istom stepenu digitalne zrelosti i opremljenosti. Htjeli smo napraviti fer okruženje u kojem će svi ravnopravno moći pristupiti ovoj obavezi, jer smo to predvidjeli Zakonom o unutrašnjoj trgovini”, kazao je Hasičević.

Zbog navedenih tehničkih razloga, Vlada FBiH je odlučila zadržati postojeće mjere još neko vrijeme.

“Uvođenjem aplikacije — koju sada popularno zovemo ‘Usporedi cijene’ — mi smo išli na to da prestanemo s mjerama ograničenja i kontrole cijena, odnosno mjerom ‘zaključanih cijena’ koja je na snazi. Međutim, zbog tehničkih problema, ostavili smo još 60 dana ovu mjeru ‘zaključanih cijena’, ali ćemo u martu pokrenuti aplikaciju. Molim građane za strpljenje, jer očekujemo određene benefite. Ovo je dio šire reforme sektora trgovine”, naveo je Hasičević.

Kako će aplikacija funkcionisati?

Ministar Hasičević je objasnio da će aplikacija biti besplatna za sve građane i dostupna na standardnim platformama za pametne telefone, iako je proces registracije na globalnim servisima za Vladu bio složen zbog sigurnosnih provjera.

“Vi ćete moći odabrati svoju ‘korpu’ proizvoda, zapamtiti je i, po geolokaciji, tražiti gdje je najjeftinija. Koristit ćemo i alate vještačke inteligencije, tako da će korisnički račun biti prilagođen korisniku. Možete uzeti jedan artikal ili grupu artikala, odabrati geografsku lokaciju — recimo u krugu od 15 kilometara, ili jednostavno izabrati općinu. Za sada je obaveza za prodavnice veće od 400 kvadrata. Svi ti objekti će morati biti uključeni. Apsolutno svaki. Nije dobrovoljno”, dodao je.

Naveo je i određene iznimke.

“Iz obaveze će, barem u prvoj fazi, biti izuzete specijalizovane prodavnice poput onih za boje i lakove kako se sistem ne bi preopteretio. Aplikacija će obuhvatati oko 70 grupa artikala, što u praksi znači između 3 i 5 hiljada pojedinačnih proizvoda”, istakao je Hasičević.

Problem “tri cijene” i loyality programi

Hasičević je ukazao na kompleksnost formiranja cijena na policama koju aplikacija mora pratiti.

“Jučer smo razgovarali i o problemu ‘tri cijene’ koje u praksi postoje: u aplikaciji ćete imati cijenu u zadnjih 30 dana, najnižu cijenu u zadnjih 30 dana, i konačnu cijenu koju plaćate. Tu se onda otvara tehnički problem loyality programa: imate cijenu na polici, pa cijenu na kasi, pa nižu cijenu ako imate karticu. Složeno je kada uđete u detalje. Ali u martu sigurno pokrećemo aplikaciju”, kazao je te dodao:

“Ažuriranje cijena će se vršiti automatski. Server Federalnog ministarstva će komunicirati sa serverima trgovaca poslije ponoći, putem API kodova, kako se trgovci ne bi dodatno opterećivali administracijom.”

Nadzor tržišta i “Price checkeri”

Osim koristi za građane, aplikacija je ključna i za rad inspekcije.

“Aplikacija ima dvije dimenzije: jedna je za građane, a druga je za Federalno ministarstvo trgovine, jer ćemo imati i podatke koji ne mogu biti dostupni javnosti — nabavne cijene, ukupnu prodaju, količine — i time ćemo imati bolji nadzor tržišta. Često smo bili primorani da djelujemo ad hoc: novinari ili mediji prijave poskupljenja, pa onda ide inspekcija, pa to traje. Ovako mi direktno imamo uvid. Ono što želimo spriječiti su neopravdana poskupljenja i neosnovano bogaćenje. Kao dodatni vid zaštite potrošača, Ministarstvo traži da objekti veći od 400 m² uvedu ‘price checkere’ (provjerivače cijena) u samim radnjama, kako bi kupci odmah mogli potvrditi da je cijena na polici identična onoj na kasi”, pojasnio je Hasičević.

Hasičević je istakao da su se pri izradi držali tzv. izraelskog modela, te da su nastojali izbjeći greške koje su se pojavile kod sličnih rješenja u susjedstvu.

“Hrvatska je krenula s tim, ali po informacijama koje imam, nije urađeno na najbolji način jer se uglavnom svodilo na slikoviti prikaz pojedinih artikala. Mi smo pokušali da otklonimo te greške i ugradimo moderne tehnologije. Vjerujem da je ovo trenutno jedna od najmodernijih verzija”, konstatovao je federalni ministar.

Neradna nedjelja i stanje u sektoru trgovine

Na pitanje o neradnoj nedjelji i spekulacijama o masovnim otkazima, Hasičević je iznio precizne podatke:

“Pravili smo analize: prema podacima Porezne uprave, na decembar 2025. u odnosu na decembar 2024. broj zaposlenih u sektoru trgovine manji je za oko 1%. Nema tu masovnih otkaza — uglavnom su smanjenja iz drugih razloga, uključujući i smanjenje populacije. Što se tiče člana 18. neradne nedjelje, mislim da je tu priča završena. Najavljivali smo izuzetak za male samostalne trgovce gdje rade vlasnici, ali ne znam da li će doći na dnevni red. Moram biti iskren: izborna je godina, sve je moguće i nemoguće.”

Potvrdio je da u posljednje vrijeme nije bilo novih zahtjeva općina za izuzeće od neradne nedjelje.

“Nije bilo novih općina. Mi odavno odgovaramo općinama koje jesu tražile, ali nije došlo na dnevni red. U polovini 2025. bilo je zahtjeva, niko nije ispunio uslove, jer smo naveli sto osnovnih kriterija. Samo Orašje je ušlo u neku ‘sivu zonu’. Volio bih da se to može riješiti, samo ne znam na koji način”, poručio je, između ostalog, Hasičević.