Četvrtak, 18 Aprila, 2024

Odškrinuta vrata EU čekaonice,stavke koje treba ispuniti aktuelnije no ikad

Bosna i Hercegovina na korak je od čekaonice za zvanični ulazak u Evropsku uniju. Nakon što je preporuku za kandidatski status za članstvo našoj zemlji dalo i Vijeće za opće poslove EU, preostaje još da danas Evropsko vijeće ozvaniči taj status. Vjetar je to u leđa našoj zemlji na evropskom putu, iako se suštinski mnogo toga neće promijeniti. Barem dok na domaćem terenu ne bude urađeno ono što Evropa od nas očekuje.

Ako je suditi prema zaključcima Vijeća, od bh. vlasti očekuju da provedu dodatne ograničene ustavne i izborne reforme, da poštuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i da usvoje novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima. Ukoliko lideri Unije odobre status kandidata, BiH će se pridružiti ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u procesu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Zvaničan zahtjev za članstvo BiH je predala u februaru 2016. godine.

Vijeće za opće poslove Evropske unije usvojilo je u utorak preporuku Evropske komisije iz oktobra za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. U Nacrtu preporuke stoji da bi Bosna i Hercegovina, zbog aktuelne geopolitičke situacije, trebala dobiti status kandidata. Iako se Nizozemska, Francuska, pa i Njemačka nisu slagale s ovakvom odlukom, postignut je konsenzus. Na samitu u četvrtak očekuje se tačka na i  koju treba da stavi Evropsko vijeće. 

“Odlučili smo da predložimo Evropskom vijeću da odobri kandidatski status Bosni i Hercegovini. Ovo je historijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu. Vjerujem da će ova zemlja iskoristiti ovu priliku da ubrza neophodne reforme”, kazao je Mikuláš Bek, ministar za evropska pitanja Češke.

“Prijedlog za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je važan signal Evropske unije Zapadnom Balkanu, posebno u novom geopolitičkom kontekstu. Proširenje ima stratešku važnost za Uniju, a vjerujem da nijedna inicijativa, bez obzira na to odakle dolazi, ne može biti ravna evropskoj perspektivi za Zapadni Balkan”, istakao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik EK za međuinstitucionalne odnose i administraciju. 

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Joseph Borell poručio je građanima Bosne i Hercegovine da je njihova budućnost u Evropskoj uniji, te je dodao da je stalni napredak u reformama ključan da bi ova prespektiva bila ispunjena. Ministri evropskih poslova istakli su važnost proširenja Unije, objašnjavajući to sa sigurnosnog i geopolitičkog aspekta. 

“Za Španiju je veoma važan kandidatski status Bosne i Hercegovine. Obaveza Španije i Evrope prema balkanskim zemljama je da im pomognemo u daljem procesu priključenja Evropskoj uniji, pogotovo zato što preuzimamo predsjedavanje Unijom naredne godine”, naveo je Pascual Navarro Ríos, državni sekretar Španije za EU.

“Mi u Hrvatskoj zaista vjerujemo da je proširenje ulaganje u sigurnost, razvoj, stabilnost i mir. Radujemo se preporuci za kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. Očekujemo da će Evropsko vijeće to i potvrditi. Biće to historijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ali i snažan podstrek za njihove nove institucije da se drže reformi i da ih provode brzo na ponovo oživljenom evropskom putu”, istakla je Andrea Metelko Zgombić, državna sekretarka Hrvatske za EU. 

Bili smo razočarani u junu što su Ukrajina i Moldavija dobile kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji a mi nismo. Ukrajinu smo preboljeli, jer potreban im je kandidatski status za ratni moral, no Moldavija je posebno zaboljela, budući da nas je Evropa zajedno s tom zemljom i Gruzijom spakovala u koš zemalja koje su u opasnosti zbog ruskog malignog utjecaja. U septembru je stigla vijest od tadašnjeg predsjednika Slovenije Boruta Pahora, koja je popravila dojam. 

“Prvo treba da se Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ubrzaju pregovori za ulazak u Evropsku uniju, da Bosna i Hercegovina dobije do kraja godine status kandidata i da Unija ispuni svoju obavezu o viznoj liberalizaciji za Kosovo”, kazao je tada Pahor.

Zahvaljujući, prvenstveno uloženim naporima Slovenije, niz evropskih zvaničnika, ali i institucija pružili su podršku da se našoj zemlji dodijeli kandidatski status. 14 stavki iz Mišljenja Evropske komisije preinačili su u osam, onih ključnih. Naravno, domaći lideri se nisu udostojili da pokažu dobru volju za ispunjavanje uslova, baveći se sopstvenim interesima. Kandidatski status nam je na dohvat ruke, ali članstvo u Evropskoj uniji baš i ne, bar dok se bh. lideri ne prihvate posla i ne urade domaću zadaću koju je pred njih stavila Evropa, koja polaže nade u novu vlast.

federalna.ba

VIJESTI

Najnovije vijesti