Najveća švicarska politička stranka predlaže smanjenje ili potpuno ukidanje penzija koje se isplaćuju korisnicima u inostranstvu. Predložene promjene mogle bi pogoditi i hrvatske državljane koji primaju švicarsku penziju.
Švicarska narodna stranka (SVP) iznijela je dva prijedloga za smanjenje troškova državnih penzija koje se isplaćuju u inostranstvo. Prema prvom prijedlogu, penzije bi se smanjivale u zavisnosti od troškova života u zemlji u kojoj korisnik živi.
Drugi prijedlog ide znatno dalje i predviđa potpuno ukidanje doživotnih isplata penzija, uz jednokratni povrat uplaćenih doprinosa. Stranka, međutim, nije objasnila na koji bi se način ova dva prijedloga međusobno uskladila.
SVP je najveća politička stranka u Švicarskoj. Na izborima 2023. godine osvojila je 27,9 posto glasova, a ima dva predstavnika u sedmočlanoj vladi. Riječ je o desnoj populističkoj stranci koju politolozi često svrstavaju u radikalnu desnicu.
Ovi prijedlozi dio su rasprave o reformi državnog penzijskog osiguranja AHV 2030. Naprimjer, osoba koja se preseli u državu s nižim troškovima života primala bi manju penziju od penzionera s jednakim pravima koji živi u Švicarskoj.
Iseljenicima namjeravaju vratiti uplaćene doprinose
Za provođenje svojih prijedloga SVP zahtijeva nove pregovore o međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju. Protivi se i sklapanju novih sporazuma koji omogućavaju isplatu penzija bez prilagođavanja kupovnoj moći.
Nije objašnjeno na koji bi se način obračunavao jednokratni povrat doprinosa, šta bi bilo s već stečenim pravima niti bi li promjene obuhvatile postojeće penzionere. Također, nisu objavljene ni procjene mogućih ušteda.
Nezadovoljstvo švicarskih penzionera koji žive u inostranstvu, između ostalog u Portugalu, Brazilu i Tajlandu, najprije je izazvao prijedlog o uskraćivanju 13. penzije. Nakon toga uslijedile su nove kritike septembarskih prijedloga o smanjenju redovnih penzija, piše Swissinfo.
„Reforma državnog penzijskog sistema treba razmotriti sve mogućnosti. Iznijeli smo brojne prijedloge i nemaju svi jednak prioritet“, izjavio je predsjednik SVP-a Marcel Dettling.
„Vodimo politiku za Švicarsku. Ima i mnogo Švicaraca u inostranstvu kojima se naša politika sviđa“, dodao je.
„Ne želimo vam oduzeti zarađenu penziju“
Voditelj stranačke kampanje Manuel Strupler pokušao je umiriti javnost, ističući da je riječ samo o jednoj od mogućnosti koje se razmatraju.
„Bio je to jedan od prijedloga među nizom mogućnosti, ali nije onaj kojim se namjeravamo najviše baviti. Nije cilj naše stranke oduzeti nekome ono što je zaradio radeći cijeli život u Švicarskoj i doprinoseći njenom blagostanju“, poručio je Strupler.
Ipak, smatra da bi trebalo otvoriti raspravu o tome trebaju li jednake penzije primati osobe koje žive u Švicarskoj i one koje više ne troše novac u toj zemlji niti plaćaju tamošnji porez na potrošnju.
Predsjednica međunarodnog ogranka SVP-a Inge Schütz dodaje da je cilj spriječiti kratkotrajno doseljavanje u Švicarsku isključivo radi sticanja prava na švicarsku penziju.
Svaka treća švicarska penzija isplaćuje se u inostranstvo
Krajem 2025. godine u inostranstvo se isplaćivalo oko 817.000 švicarskih starosnih penzija, što predstavlja 31 posto njihovog ukupnog broja.
Približno 83 posto korisnika tih penzija strani su državljani. Među njima su i radnici koji su dio radnog vijeka proveli u Švicarskoj, a potom se vratili u svoje matične zemlje.
Švicarske penzije primaju i hrvatski državljani. Od 1. januara 2017. godine između Hrvatske i Švicarske primjenjuju se uredbe Evropske unije o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti, što potvrđuje i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.
Za sada nije poznato kako bi se prijedlozi SVP-a uskladili s tim pravilima niti bi li se odnosili na već ostvarena penzijska prava.
Zastupnik SVP-a Didier Calame zasebno je predložio uskraćivanje 13. penzije korisnicima koji žive u inostranstvu, ali stranka ovu mjeru nije uključila u svoje zvanično izjašnjenje.
SVP također predlaže da korisnici dopunskih novčanih naknada, koje se isplaćuju stanovnicima Švicarske s niskim prihodima, smiju boraviti u inostranstvu najviše 30 dana godišnje, umjesto dosadašnja tri mjeseca.
Kako prenosi portal mojevrijeme.hr, riječ je o prijedlozima koji su izazvali zabrinutost među penzionerima izvan Švicarske, dok njihova eventualna primjena i utjecaj na postojeća prava za sada ostaju neizvjesni.
