Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obim vanjske trgovine, na prvom mjestu nalazi se Evropska unija s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi KM i izvoza od 495 miliona KM.

O potrebi suštinskih promjena u pristupu domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, snažnijem ulaganju u modernizaciju kapaciteta, kao i aktivnijem nastupu na evropskim tržištima, uz ispunjavanje svih preduslova, govore i podaci o kojima je raspravljano na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH. Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, jasno je da imamo izuzetno visok deficit, dok je uvoz, nažalost, rastao većom stopom od izvoza. Time se zapravo nastavlja negativna bilanca u vanjskoj trgovini prehrambenim proizvodima, što potvrđuje tezu o nužnosti snažnijeg oslanjanja na domaće kapacitete.

Uvidom u analizu vidi se da smo proteklu godinu završili s rekordnim obimom vanjske trgovine prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima, odnosno ukupno 6 milijardi KM. Međutim, zabrinjava podatak da je uvoz iznosio 4,9 milijardi KM, što predstavlja rast od 10%, dok je izvoz bio 1,1 milijardu KM, odnosno rast od 9%. Drugim riječima, deficit je iznosio 3,8 milijardi KM.

Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obim vanjske trgovine, na prvom mjestu je Evropska unija s uvozom vrijednim 2,8 milijardi KM i izvozom od 495 miliona KM. Na tržište EU-a plasirano je 45% ukupnog bh. izvoza, dok je iz EU-a uvezeno oko 56% poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Nažalost, i sa zemljama CEFTA-e bilježimo deficit od 914 miliona KM, ali ohrabruje činjenica da je izvoz rastao većom stopom od uvoza – iznosio je 459 miliona KM, što je 11% više nego u 2023. godini, dok je uvoz vrijedio 1,4 milijarde KM ili 7% više u odnosu na 2023. godinu.

CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda učestvuje s 42%, dok je udio u ukupnom uvozu manji i iznosi oko 28%.

IZVOR:VECERNJI.BA