Velike promjene u elektroenergetskom sektoru, koje karakteriše sve veći broj proizvođača iz obnovljivih izvora energije, ali i novo zakonsko rješenje koje, primjerice, u Federaciji omogućava proizvodnju električne energije korištenjem solarnih panela na stambenim objektima, sa sobom otvaraju pitanje povećanja protočnosti elektrodistributivnih sistema kako bi se izbjegla moguća zagušenja.
Podsjećamo, Federacija BiH donijela je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitijoj kogeneraciji koji, između ostalog, uvodi i kategoriju prosumera – krajnjih kupaca električne energije koji proizvode struju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja, s mogućnošću prodaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.
Dodajmo tome i snažnu podršku projektima u oblasti gradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što sa sobom nosi i potrebu za poboljšanjem, odnosno modernizacijom distribucije.
Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme – CIGRE, prof. dr. Zijad Bajramović, izjavio je za Fenu da je do 2030. godine potrebno uložiti 1,4 milijarde KM u elektrodistributivne sisteme u BiH. Pritom je objasnio da razvoj obnovljivih izvora energije dostiže nivo koji uzrokuje pojavu zagušenja u prijenosnim i distributivnim sistemima, te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora prisutno u svim zemljama okruženja.
Dodatno, drugi razlozi koji mogu opteretiti distributivnu mrežu uključuju povećanu potrošnju električne energije, posebno kada je riječ o hlađenju i grijanju, ali i elektrifikaciju transporta.
– U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV razinu, uz zahtijevanu kvalitetu električne energije. Treba imati u vidu i integraciju tzv. prosumera, posebno kućanstava priključenih na elektroenergetsku mrežu, koja istovremeno proizvode električnu energiju, najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na krovne konstrukcije – rekao je Bajramović.
Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovom obimu izazov povezan s načinom balansiranja i održavanja naponskih prilika te kvalitete opskrbe, dok se skladištenje energije pojavljuje kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva za potrošnjom.
Ipak, pitanje ulaganja u obnovljive izvore energije je neminovnost zbog više faktora. Prvi je povećanje sigurnosti i dostupnosti električne energije, posebno u vremenima obilježenim geopolitičkim napetostima i stalnom neizvjesnošću na tržištima.
BiH ima iznimne potencijale za proizvodnju električne energije koristeći sunčevu energiju, što bi joj omogućilo pozicioniranje kao snažnog regionalnog igrača, istovremeno ispunjavajući obaveze prema Evropskoj uniji, ali i doprinoseći ukupnom smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, odnosno dajući doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Međutim, sve navedeno zahtijeva racionalno, dugoročno i strateško ulaganje u sisteme opskrbe kako bi ukupni elektrodistributivni sistem bio sposoban izdržati povećanu proizvodnju, a u konačnici i potrošnju električne energije.
IZVOR:VECERNJI.BA
