Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je nove carinske mjere koje će se odnositi na robu iz više od 60 zemalja svijeta. Carine, koje se kreću između 10 i 12,5 posto, primjenjivat će se na proizvode koji se izvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Među državama na koje se odnose nove mjere nalaze se Evropska unija, Velika Britanija i Kina. Kao službeni razlog za njihovo uvođenje navedena je borba protiv proizvoda nastalih uz korištenje prisilnog rada.

Ipak, pojedini predstavnici američke administracije priznali su da je takvo obrazloženje u velikoj mjeri pravni temelj koji bi trebao omogućiti da mjere izdrže eventualne sudske izazove.

Podsjetimo, ranije uvedene carine iz aprila prošle godine proglašene su neustavnim od strane Vrhovnog suda SAD-a, nakon čega je administracija pripremila novi paket trgovinskih mjera.

Analitičari upozoravaju da će državama obuhvaćenim carinama biti veoma teško dokazati da u proizvodnji njihove robe nije korišten prisilni rad, zbog čega se očekuje da će nove mjere ostati na snazi.

Za razliku od brojnih svjetskih ekonomija, Bosna i Hercegovina, kao ni ostale zemlje Zapadnog Balkana, nisu se našle na listi država pogođenih novim američkim carinama.

Prema mišljenju dijela stručnjaka, razlog bi mogao biti relativno mali obim trgovinske razmjene sa SAD-om, ali i interes Washingtona za nastavak ekonomskih i investicijskih projekata u regiji.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, među projektima o kojima se govori nalazi se i Južna gasna interkonekcija, koja bi, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, morala biti usklađena s pravilima i zakonodavstvom Evropske unije. Evropski zvaničnici poručuju da podržavaju američke investicije, pod uslovom da su u skladu s evropskim propisima i tržišnim pravilima.