Ustavni sud BiH odlučiće danas po apelaciji Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o osporavanju presude o oduzimanju mandata predsjednika Republike Srpske.

Sud BiH je osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika zbog toga što nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj, ali sve više i među pripadnicima hrvatskog naroda. Dodik je prvo otkupio kaznu, tako da ne mora služiti zatvorsku kaznu, a onda je odobrio imenovanje Ane Trišić Babić, bliske saradnice, da bude vršilac dužnosti predsjednika RS.

Formalno, presuda protiv Dodika donesena je jer je potpisao ukaze po odluci Narodne skupštine RS da se ne primjenjuju odluke Šmita na prostoru Srpske, i suprotstavila se Šmitu i njegovim nametanjima.  

Ubrzo nakon usvajanja u NSRS-u, Šmit je poništio taj zakon i kriminalizovao nepoštivanje njegovih odluka, ali je Dodik odbio da ga primjenjuje.

Nedavno je, očigledno u dogovoru s predstavnicima administracije Donalda Trampa, američkog predsjednika, došlo do ukidanja svih spornih zakona u parlamentu Srpske, a nakon toga su Dodiku i svim njegovim saradnicima i pravnim licima koja se dovode u vezu s njim, skinute američke sankcije.

Zbog toga se špekukliše da je možda došlo do šireg dogovora, a neke od verzija dogovora govore i o tome da bi se Dodik mogao povući iz politike, u zamjenu za skidanje sankcija. Druge, pak, verzije mogućeg dogovora polaze od toga da bi Dodiku mogla biti uvažena apelacija, a to bi moglo značiti da se cijeli postupak protiv njega vraća na početak, a postavlja se pitanje i da li bi onda mogao biti vraćen na funkciju predsjednika.

U svakom slučaju, danas je jedan od najvažnijih dana, koji će odlučiti o njegovoj političkoj budućnosti, a samim time će značajno uticati i na politički smjer u Srpskoj, kao i u cijeloj BiH.

Dodatno su stvari zakomplikovane time što su SAD, na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, posvećenoj obnovi mandata EUFOR-a i Šmitovom izvještaju tom tijelu, potpuno ignorisali i Šmita i OHR, što sugeriše da je došlo do radikalnog zaokreta u američkoj politici prema BiH i OHR-u. Amerika je do sada bila najznažniji zagovaratelj ostanka OHR-a u BiH.

Osim toga, značajno je i to što je Rusija na sjednici potpuno ignorisala Dodika, pa se postavlja pitanje da li Moskva zamjera Dodiku na dogovoru s Trampovim ljudima.