Različiti i brojni medijski uređaji imaju veliku ulogu u odrastanju većine djece u Bosni i Hercegovini. Informacijsko-komunikacijski uređaji uz koje djeca provode najviše vremena su mobilni/pametni telefon i televizor. Djeca od 0 do 10 godina najčešće koriste TV uređaje, dok starija djeca, od 11 do 18 godina, najviše vremena provode uz mobilni/pametni telefon, pokazalo je istraživanje pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“, koje su prije nekoliko godina proveli Regulatorna agencija za komunikacije i UNICEF u BiH, u saradnji s agencijom Custom Concept.
Podaci do kojih se došlo ovim istraživanjem pokazuju da većina djece (83,5%) tokom uobičajene školske sedmice svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon, a njegova svakodnevna upotreba raste s dobi djeteta.
Sve mlađa djeca korisnici
Mobilni/pametni telefon svakodnevno koristi 73% djece uzrasta od 7 do 10 godina, 83% djece od 11 do 14 godina i čak 94% adolescenata. Televiziju svakodnevno gleda 67% djece. Djeca najčešće gledaju TV program u periodu od 12 do 22 sata, osim djece uzrasta od 0 do 6 godina, koja televiziju najčešće gledaju između 8 i 12 sati. Mobilni/pametni telefon djeca uglavnom koriste između 12 i 22 sata, pri čemu dominira period od 16 do 20 sati — tada mobilni telefon koristi više od 40% djece uzrasta 7 do 10 godina. Djeca od 0 do 7 godina najviše koriste mobilni telefon između 12 i 20 sati.
Prekomjerna upotreba ekrana u najranijoj dobi mogla bi dovesti do ozbiljnih psiholoških posljedica u tinejdžerskom periodu. Novo sveobuhvatno istraživanje objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu JAMA Pediatrics otkriva zabrinjavajuću povezanost između vremena koje djeca provode pred ekranima, nedostatka sna i razvoja simptoma depresije u adolescentskoj dobi, piše portal medijskapismenost.ba.
Studija pod nazivom „Uloga sna i bijele mase u povezanosti između vremena provedenog pred ekranom i nastanka depresije u djetinjstvu i ranoj adolescenciji“ (Role of Sleep and White Matter in the Link Between Screen Time and Depression in Childhood and Early Adolescence), koju su sproveli stručnjaci sa američkih univerziteta dr. João Paul Lima Santos, dr. Adriana M. Soehner i dr. Candice L. Biernesser, donosi zabrinjavajuće zaključke.
Istraživanje je pratilo 976 djece od njihove devete ili desete godine do ulaska u adolescenciju. Pokazalo se da svaki dodatni sat proveden pred ekranom — bilo da je riječ o gledanju televizije, korištenju tableta, pametnih telefona ili igranju videoigara — značajno povećava rizik od pojave depresivnih simptoma u narednim godinama.
Zabrinjava podatak da kod djece koja provode više vremena pred ekranima i imaju kraće periode sna dolazi do promjena u strukturi mozga, posebno u dijelovima odgovornim za emocionalnu regulaciju, što može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, poput depresije. Studija navodi da su kraći san i lošija organizacija bijele moždane mase u 36,4% slučajeva glavni faktori koji povezuju prekomjerno korištenje ekrana s pojavom depresivnih simptoma u ranoj adolescenciji.
Posebne opasnosti koje studija ističe
Kraći san je, u 37,5% slučajeva, bio glavni uzrok povezanosti između prekomjerne upotrebe ekrana i lošijeg integriteta bijele mase.
– San nije samo pasivna aktivnost, već temelj zdravog neurološkog razvoja – ističu autori studije, naglašavajući da kvalitetan san omogućava razmjenu informacija unutar mozga i razvoj bijele moždane mase, koja povezuje različite regije mozga.
Nedostatak sna, prouzrokovan dugotrajnim korištenjem digitalnih uređaja, narušava taj proces i povećava rizik od emocionalnih poremećaja. Studija je pokazala da su ovi efekti posebno izraženi kod djece koja koriste ekrane u večernjim satima, kada se prirodno povećava proizvodnja melatonina – hormona sna.
