Ugovor sa studentima može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi s povećanim rizikom, u skladu s propisima iz oblasti zaštite na radu, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, kao i za sezonske i pomoćne poslove s punim ili nepunim radnim vremenom.
Zapošljavanje studenata u FBiH postaje sve popularniji izbor među poslodavcima, djelimično zbog nedostatka radne snage, a djelimično jer prepoznaju vrijednost mladih i perspektivnih kadrova. Studenti donose svježinu, kreativnost i želju za učenjem, što ih čini privlačnima za različite industrije. S druge strane, poslodavci dobijaju priliku da oblikuju mlade talente i pripreme ih za buduće radne izazove, često uz niže troškove u poređenju s iskusnijim radnicima. Dopunama Zakona o radu Federacije BiH sredinom prošle godine omogućeno je zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
Finansirati studenta roditeljima u BiH nije nimalo lako. Troškovi su visoki, a primanja nedovoljna čak i za osnovne potrebe. Ova dopuna zakona svakako je olakšala i roditeljima iz manjih sredina koji šalju djecu na studij u univerzitetske gradove. Radi se o minimalnim dopunama zakona koje regulišu obavljanje privremenih i povremenih poslova, gdje se može zaključiti ugovor sa studentom, odnosno osobom upisanom na akreditovanu visokoškolsku ustanovu, koja studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja, na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, u skladu s propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u BiH, odnosno u Federaciji BiH.
Ugovor sa studentom može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi s povećanim rizikom, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, kao i za sezonske i pomoćne poslove s punim ili nepunim radnim vremenom. Ugovor s jednim studentom može se zaključiti najviše dva puta tokom jedne godine, i to najduže na 180 dana unutar kalendarske godine. Osoba ne može biti mlađa od 18 niti starija od 26 godina. Minimalna naknada koja se isplaćuje studentu ne smije biti niža od najniže plate utvrđene u Federaciji BiH, što trenutno iznosi 1000 KM.
A kakva je situacija na Zapadu, gdje posljednjih godina odlazi sve više studenata iz BiH? Podaci Eurostata iz 2022. godine, koji se odnose na zemlje Evropske unije, pokazuju da je 25 posto mladih ljudi starosti između 15 i 29 godina, koji su bili u formalnom obrazovanju, istovremeno bilo i zaposleno, dok je 3 posto tražilo posao i bilo spremno početi raditi.
Stanje na Zapadu
Iako većina zemalja EU dopušta rad do maksimalno 20 sati sedmično i puno radno vrijeme tokom raspusta, postoje i one koje su strožije po tom pitanju, poput Nizozemske, gdje je ograničenje 16 sati sedmično. Mnogo fleksibilnija je Estonija, koja nema nikakva ograničenja, ali i Španija, Mađarska i Finska, koje dozvoljavaju do 30 radnih sati sedmično.
Prema podacima do kojih je došla platforma StudiesIn, najbolje uslove za rad stranih studenata pružaju Lihtenštajn (prosječna plata 2680 eura) i Island (1606 eura), a od zemalja koje najčešće biraju studenti iz Srbije — Njemačka (1111 eura), Austrija (od 850 do 1000 eura) i Ujedinjeno Kraljevstvo (1127 eura).
Zbog birokratije koju zahtijevaju, radne dozvole često predstavljaju prepreku pri pronalasku posla za vrijeme studija u inostranstvu. Ipak, mnoge zemlje EU ne traže radne dozvole od stranih studenata, a među njima su: Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Irska, Latvija, Litvanija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo
