Stiglo je dugo najavljivano zahladnjenje. Iz haljina i sandala prešli smo u kapute i zimske jakne. Nakon Bjelašnice i Vlašića, Jahorina je dočekala posjetitelje prekrivena prvim snijegom. S padom temperature u dijelovima BiH počela je i sezona grijanja.

S obzirom na to da su se stekli uvjeti, KJKP Toplane – Sarajevo je od jučer počelo s isporukom toplinske energije korisnicima u Sarajevskoj županiji. Sezona grijanja u Sarajevu počinje kada se u prethodna dva uzastopna dana utvrdi srednja dnevna temperatura vanjskog zraka od 12 stepeni ili niža, a najkasnije 15. oktobra.

U jutarnjim satima 1. oktobra počela je sezona grijanja u Tuzli. Stanovnici Zavidovića ove zime ostat će bez usluge daljinskog grijanja. Kako je priopćeno iz JKP Radnik d.o.o., sustav grijanja neće biti u funkciji zbog višegodišnjeg neodržavanja, nedostatka ulaganja u infrastrukturu te inspekcijske zabrane rada. Građani će, prema navodima priopćenja, morati potražiti alternativne načine grijanja svojih domova, poput električnih grijalica, peći na čvrsta goriva ili drugih tehnički mogućih rješenja.

U ovo doba godine, uz već redovna poskupljenja i opremanje učenika za školu, dodatni pritisak na kućne budžete predstavljaju troškovi nabavke ogrjeva. Građani se, kako tko zna i umije, pripremaju za zimu i predstojeću sezonu grijanja. Nadaju se da će uspjeti proći s 1.500 – 2.000 KM, ali i da će zima biti blaga.

Da je nabavka ogrjeva jedini trošak ujesen, bilo bi dobro. Ali nije. Grijanje svake godine postaje sve skuplje, a ni ova sezona neće biti iznimka jer su cijene drva, briketa i peleta u porastu te su od 10 do 20 posto više u odnosu na prošlu godinu. Zbog sve manje potražnje jedino je cijena ugljena ostala nepromijenjena.

Cijene peleta i ogrjevnog drva u BiH ponovno rastu, a potražnja premašuje ponudu, zbog čega se na isporuku čeka i po nekoliko dana. Iako neki proizvođači drže stare cijene, drugi su ih blago povećali, a zaliha gotovo i nema zbog naglog rasta interesa kupaca pred sezonu grijanja. Drvni energenti skuplji su u odnosu na prošlu godinu od 10 do 25 posto, u zavisnosti od vrste ogrjeva.

Kubni metar ogrjevnog cjepanog drva, tradicionalno najtraženijeg energenta na domaćem tržištu, dosegao je 165 KM. Tona bukovih briketa košta 351 marku, a pelet prve klase po toni oko 500 KM. Cijena ugljena nije mijenjana. Tona kamenog ugljena je 285 KM, a lignita 235 KM. Očekuju se nova poskupljenja.

Iz firme Drvosječa iz Sarajeva, koja posluje kroz predstavništva u nekoliko gradova širom BiH, kažu da imaju povećanu potražnju za peletom i drvom te da cijene peleta ovise o klasi.

• Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 550 KM po toni, dok A1 klasa doseže i do 580 KM po toni. Imamo mnogo narudžbi, kupci često moraju čekati nekoliko dana na isporuku – navode iz firme i dodaju da se intenzivno radi na isporuci kako bi se zadovoljile potrebe tržišta.
• Uz pelet, u ponudi imamo i drva, i to sirova i suha. Cijena za metar suhih cjepanica iznosi 165 KM, dok se sirova drva mogu nabaviti po cijeni od 147 KM. Trenutno imamo naručeno oko 100 metara drva – ističu iz Drvosječe.

Privilegij, a ne osnovna potreba

Kako sada stvari stoje, BiH bi mogla ući u još jednu zimu u kojoj će grijanje postati privilegij, a ne osnovna potreba. Rastuće cijene ogrjeva nisu samo privremeni problem – one ukazuju na sistemsku krizu u energetskom sektoru i u lancima snabdijevanja BiH. Ako se ne poduzmu hitne mjere – subvencije, regulacija cijena, olakšice za najugroženije – mnoge porodice neće moći zimi osigurati minimalne uvjete za grijanje. Kućanstva s ograničenim budžetom moraju smanjivati druge troškove – hranu, lijekove, obrazovanje – kako bi osigurali grijanje.

Raste međuodnos energetske nejednakosti: dok oni koji imaju šume ili veće prihode lakše preživljavaju, ranjive kategorije postaju sve više izložene. Povećane cijene ogrjeva potiču prelazak na alternativne izvore grijanja – električno, plinsko (gdje je dostupno), toplinske pumpe – ali mnogima je to nedostižno zbog investicijskih troškova. Građani upozoravaju da će i grijanje postati luksuz. Ekonomisti upozoravaju da bi rast cijena ogrjeva mogao izazvati domino-efekt i dodatno povećati siromaštvo u zemlji.

• Ako se hitno ne uvedu subvencije za najugroženije, hiljade kućanstava neće moći priuštiti osnovne uvjete grijanja – poručuju.

IZVOR:VECERNJI.BA