Danas se obilježava Svjetski dan tla, a ovogodišnja tema – „Zdrava tla za zdrave gradove“ – snažno podsjeća da bez očuvanog zemljišta nema ni hrane, ni održivih zajednica, ni sigurnosti za buduće generacije. Upravo tim povodom, jučer je u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održan Simpozij „Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj ANUBiH, u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.
Tokom simpozija otvorena su ključna pitanja upravljanja zemljištem u Bosni i Hercegovini – od njegove degradacije i zapuštenosti, preko urbanizacije i betonizacije, do nedostatka jasne i dugoročne zemljišne politike.
Izneseni su i zabrinjavajući podaci – preko dvije milijarde hektara zemljišta (dvostruko više od površine Kine) trenutno je u svijetu degradirano. U posljednjih 50 godina potrebe za animalnim proizvodima su se veoma povećale, a samim tim i površine za upotrebu poljoprivrednog zemljišta za oko 65 %. Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 1,7 miliona hektara obradivog zemljišta, ali se u stvarnoj proizvodnji koristi tek oko 1,15 miliona hektara, dok je značajan dio zemljišta potpuno van funkcije. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi svega 2,44 hektara, što jasno govori o izrazitoj usitnjenosti posjeda. Istovremeno, procjene govore da BiH danas proizvodi tek oko 23 posto hrane za vlastite potrebe.
U globalnom kontekstu, upozoreno je da se više od 30 posto svjetskog tla nalazi u stanju degradacije, dok se do 2050. godine očekuje skoro 10 milijardi stanovnika na planeti i potreba da se proizvodnja hrane poveća za čak 50 posto. Upravo zato pitanje tla više nije samo agrarno, već pitanje opstanka.
Predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović, naglasio je da se zemljištu u BiH mora pristupiti kao strateškom resursu: „Hranu ne možemo proizvoditi bez tla. Bez obzira na sve tehnologije, bez zdravog zemljišta nema ni sigurne proizvodnje hrane. Agrarna politika se ne može svesti samo na subvencije – ona mora imati razvojni i dugoročni karakter.“
Na ozbiljne sistemske probleme ukazao je i dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muhamed Brka, ističući da se prema zemljištu u BiH odnosi krajnje neodgovorno:
„Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane. Postavlja se pitanje – gdje ćemo sutra proizvoditi hranu? Od čega će živjeti ljudi koji će u budućnosti sve više živjeti u gradovima?“
Posebno je upozorio na pad interesa mladih za agrarne studije i potpunu neusklađenost obrazovanja s potrebama prakse. Iako fakulteti nude saradnju privredi i uključivanje stručnjaka iz realnog sektora u nastavni proces, takva saradnja i dalje izostaje. „Imamo projekte, imamo znanje, imamo pametna rješenja, ali bez sistemske podrške ona ostaju u ladicama,“ poručio je Brka.
Kao jedan od pozitivnih iskoraka istaknut je i novi master program iz upravljanja zemljištem, pokrenut upravo na inicijativu akademika Čustovića, s ciljem stvaranja stručnog kadra koji će u budućnosti moći odgovoriti na sve složenije izazove u oblasti poljoprivrede i zaštite tla.
Zaključak simpozija bio je jasan: bez uređenog katastra, okrupnjavanja posjeda, ulaganja u navodnjavanje, digitalizacije i pametne poljoprivrede, te snažnije uloge nauke i struke u kreiranju politika – Bosna i Hercegovina teško može osigurati prehrambenu sigurnost i održiv razvoj.
Upravo zato, ovogodišnji Svjetski dan tla u Sarajevu nije obilježen samo simbolično, već snažnom porukom upozorenja: zdrava tla su temelj zdravih gradova, ali i zdrave države.
Ovogodišnji simpozij okupio je eminentne stručnjake iz Bosne i Hercegovine i regije, a planirano je da se radovi recenziraju i štampaju u vidu Zbornika radova ANUBiH u printanoj i elektronskoj formi u 2026. godini, kako bi mogli biti dostupni široj javnosti.