Njemačka privreda već godinama stagnira, a industriju pritišću američke carine, kineska konkurencija i otpuštanja. Vlada stoga traži načine za poticanje domaće potrošnje, pa se ponovo otvorila rasprava o radu trgovina nedjeljom.
Nedjeljni odmor u Njemačkoj štiti ustav, a ta odredba potječe još iz Weimarskog ustava iz 1919. i prenesena je u Temeljni zakon iz 1949. Detaljna pravila o radnom vremenu donose savezne pokrajine, pa su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene. Raditi smiju samo određeni objekti poput benzinskih pumpi, pekara s ograničenim vremenom te prodavnice na željezničkim stanicama, u zračnim lukama i bolnicama.
Njemačka vlada zasad se odlučila samo za minimalne promjene. Od 2027. godine planira omogućiti duži rad nedjeljom pekarama, slastičarnicama i javnim bibliotekama, dok za ostatak trgovine takvi planovi ne postoje. Njemačko udruženje trgovaca (HDE) smatra da to nije dovoljno.
– Privreda je u lošem stanju, kao i raspoloženje potrošača. Je li uistinu pravi trenutak da ljudima koji žele raditi to branimo – izjavio je direktor druženja HDE Stefan Genth.
Zagovornici promjena upozoravaju i na nelogičnost postojećih pravila. Primjerice, u nekoj berlinskoj trgovini kupac nedjeljom može kupiti krastavac ili gazirano piće, ali ne i krompir, tikvice ili grah u konzervi. Razlike proizlaze iz složenih i neujednačenih propisa saveznih pokrajina. Vlasnik jednog minimarketa u Berlinu, Bedran Günes, nedavno je kažnjen s 2.500 eura jer je nedjeljom prodavao trajne namirnice. On se branio argumentom da nedjeljom ostvaruje otprilike 40 posto sedmičnog prometa i tvrdi da bi bez toga propao.
Njemačka rasprava nameće pitanje bi li i u Sloveniji moglo doći do ponovnog otvaranja trgovina nedjeljom. Sadašnji propisi doneseni su 2020. godine, a temelje se i na referendumu iz 2003.
Mogućnost nove rasprave nije isključena, pokazuju ranije inicijative privrednih komora. Iz Ministarstva privrede poručuju: “Komore su već ranije podnosile inicijative za promjenu radnog vremena. Predlagale su veću fleksibilnost kod određivanja rada nedjeljom i jačanje uloge općina da same urede radno vrijeme na svom području.
Trgovačka komora Slovenije nije odgovorila na upit zbog godišnjih odmora. Od većih trgovaca oglasio se Mercator, koji je poručio da će se o eventualnim promjenama usklađivati s ostalim trgovcima unutar Trgovačke komore. Sličan odgovor stigao je i iz Spara Slovenija.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, neradna nedjelja uvedena je samo u jednom dijelu zemlje krajem 2024. godine u Federaciji. U manjem bh. entitetu RS se punom parom radi nedjeljom jer u njihove prodavnice odlaze i kupci iz Federacije, tako da im ne pada napamet da krenu stopama Federacije BiH.
Osim toga, podaci su pokazali da je sektor maloprodaje u FBiH zbog neradne nedjelje izgubio u prvom polugodištu 2025. godine nekih 55 miliona KM marže, a isto toliko je zaradio sektor maloprodaje u RS-u.
Prema zvaničnim izvještajima poreznih uprava entiteta, promet maloprodaje u prvom polugodištu 2025. godine u odnosu na isti perioda 2024. godine bilježi povećanje u RS-u za 11,3 posto, a u FBiH za 7,03 posto, a kad se iz poređenja isključi Orašje, porast je u FBiH 6,5 posto.
