Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić naredna godina biti posebno sretna.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika Božić – dan rođenja Isusa Hrista.
U satu rođenja Isusa Hrista zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja”.
Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato. Božić je praznik sa dosta običaja i njegova proslava počinje odlaskom na jutarnju liturgiju, na kojoj vjernici koji su postili Božićni post pristupaju Svetoj tajni pričešća.
Nakon liturgije, ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Gospodu, a zatim pjevajući tropar “Roždestvo tvoje Hriste Bože naš”, okreću i lome česnicu – pogaču u koju je stavljen novčić.
Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić naredna godina biti posebno sretna.
Božić je porodični praznik, taj dan se ne ide u posjete, sa izuzetkom polaznika ili položajnika – muške krštene osobe koji dolazi u kuću slavljenika i prvi čestita Božić. Božić se slavi tri dana, a vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božiji – Hristos se rodi”, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.
Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar. Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika.
