U malim i srednje razvijenim zemljama tri od pet beba nisu dojene ili imale kontakt s majkom u prvom satu nakon rođenja što ih stavlja u kategoriju visokog rizika od obolijevanja od raznih bolesti, ali i povećava šansu da upravo te tri od pet rođenih beba neće nastaviti dojenje, stoji u posljednjem izvještaju UNICEF-a. U Bosni i Hercegovini samo 40 posto beba mlađih od šest mjeseci je dojeno, a 45 posto doji do 24. mjeseca starosti. Podaci do kojih smo došlu ohrabrujući su ukoliko ih uporedima sa onima iz 2016. godine kada se svega šest posto majki odlučivalo za dojenje u prvih šest mejseci. Ako uzmemo u obzir blagodati majčinog mlijeka, još uvijek nije dosegnuta stopa od preko 90 posto majki koje se odluče za dojenje. Univerzitetski klinički centar Tuzla je Bolnica prijatelj beba i u ovoj zdravstvenoj ustanovi zlatni standard je dojenje.
“Savršenim imunomodulatornim efektom koje ima majčino mlijeko a samim tim i njenim zaštitnim efektom protiv teških zaraznih bolesti koje ostvaruje putem mlijeka za svoje novorođenče, majka donosi odluku da doji. Ona isto tako donosi odluku zahvaljujući činjenici da samo dojenje ima benefit za samu majku. Smanjuje mogućnost postporođajnog krvarenja, depresije, učestalost karcinoma grlića maternice.”, kazala je Razija Spahić, specijalista pedijatar u Klinici za dječije bolesti UKC-a Tuzla. (RTV SLON)
MC
