Značajne promjene i povećane naknade očekuju i učenike, studente i učesnike javnih radova, koji će osim viših minimalnih satnica imati i poboljšane radne uslove.
U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine djelimično stupiti na snagu zakon koji donosi pravu revoluciju na tržištu rada. Osim povećanja naknada za nezaposlene, javne radove te olakšanja pristupa tržištu rada za mlade, studente, ali i penzionere, zakon će omogućiti osobama koje se približavaju penziji smanjenje radne obaveze.
Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, praktično će moći birati između slobodnih petaka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana u trajanju od šest sati, potvrdili su iz Ministarstva za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenske medije.
Ovo ministarstvo vodi Luka Mesec iz stranke Levica, koja daje manjinsku podršku vladi Roberta Goloba, a trenutno je u toku izrada podzakonskih akata koji će omogućiti provedbu novih odredbi.
Model 80-90-100
Prema modelu nazvanom 80-90-100, što se odnosi na 80% radnog vremena, 90% plate i 100% uplaćenih doprinosa, Slovenci će u svoje zakonodavstvo djelimično uključiti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Njemačke. U tim zemljama ovakvi zakoni su doveli do pozitivnih rezultata poput povećane produktivnosti, smanjenog broja izostanaka s posla i veće efikasnosti.
Slovenci su već proveli nekoliko pilot projekata, uglavnom u tehnološkim kompanijama, koji su pokazali slične rezultate.
Iz Ministarstva rada najavili su da će, ukoliko se zakon pokaže uspješnim, ići u pravcu dodatne liberalizacije propisa, pa se do kraja 2028. mogu očekivati i promjene poput dodataka za rad subotom, obaveznih božićnica za sve zaposlene, te konačno – uvođenje radne sedmice od 38 sati.
Stižu i više naknade za nezaposlene
U ovoj prvoj fazi izmjena donesene su i druge mjere, pa će tako nezaposleni građani Slovenije od 2026. godine imati pravo na veće naknade za nezaposlenost. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon otkaza ili raskida ugovora o radu iznosiće 130% prosječnog bruto minimalca u državi, što trenutno iznosi nešto više od 1660 eura.
Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu novi posao, imaće pravo na 110%, zatim 100%, pa sve do 70% prosječne bruto minimalne plate.
Značajne promjene i povećane naknade očekuju i učenike, studente i učesnike javnih radova, koji će osim viših minimalnih satnica imati i poboljšane radne uslove. Planirani su poticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba starijih od 59 godina, u iznosu od 40% mjesečnog neto iznosa novčane naknade, a ova kategorija će imati pravo na veći broj dozvoljenih sati za privremeni ili povremeni rad.
Mjesečno ograničenje rada za penzionere povećano je sa 60 na 85 sati, a u skladu s tim povećan je i maksimalni godišnji prihod.
Ministarstvo finansija “steže kaiš”
Donošenju ovih zakonskih rješenja prethodilo je dugotrajno usaglašavanje sa socijalnim partnerima, no zakon je na kraju usvojen po hitnom postupku jer je njegovo donošenje bilo uslov za povlačenje 140 miliona eura iz evropskih fondova za ovu namjenu.
Ministarstvo finansija, koje vodi dugogodišnji menadžer i bivši predsjednik uprave avio-kompanije Adria Airways, Klemen Boštjančić, izrazilo je rezervu zbog opterećenja državnog budžeta svim ovim mjerama, koje bi državu trebale koštati nešto više od 40 miliona eura. Zato će se podzakonski akti koji detaljno regulišu tržište rada donositi do kraja 2028. godine – ukoliko, naravno, vlada lijevog centra do tada opstane.
(Fokus.ba)
