U povodu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara,juče je na Klinici za neurologiju UKC Tuzla, održana konferencija za novinare.

Cilj organizatora je bio javnosti predočiti važnost blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije kod pojave prvih znakova moždanog udara.

Ovogodišnja kampanja se obilježava pod sloganom „Moždani udar može se liječiti – svaka minuta je važna” i za cilj ima ukazati da je brza reakcija ključna, jer svaka minuta može značiti razliku između oporavka i trajne invalidnosti.
Prema riječima prof. dr. med. sc.Zikrije Dostovića, načelnika Klinike za neurologiju, moždani udar predstavlja javno zdravstveni problem koji ima veliku stopu smrtnosti i jedan je od vodećih uzroka dugotrajne invalidnosti.

“Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u mozak zbog čega moždane stanice ostaju bez kisika i počinju odumirati. Moždani udar se može dogoditi bilo kome i u bilo kojoj životnoj dobi, te je zbog toga poznavanje simptoma ključno, jer brza reakcija i pravovremena medicinska pomoć izravno utječu na ishod liječenja. Liječenje moždanog udara zahtijeva jedan multidistipulirani pristup, gdje na prvom mjestu su neurolozi, medicke seste tehničari, zatim fizijatri, interventni radiolozi, radiolozi kao i ljekari porodične medicine i hitne medicinske službe. U pristupu liječenju moždanog udara veoma je važno vrijeme javljanja u zdravstvenu ustanovu nakon prvih simptoma i znakova kako bi se na vrijeme i pravovremeno mogao ispoštovati protokol liječenja”, rekao je prof. Dostović tokom svog obraćanja novinarima.

Prof. dr. med. sc. Omer Ć. Ibrahimagić šef Odjeljenja neurološke poliklinike sa dnevnom bolnicom istakao je da poseban značaj treba ukazati na prevenciju moždanog udara i sprečavanje riziko faktora.

“Rizici koji dovode do moždanog udara su brojni. Mi ih općenito dijelimo na one na koje možemo uticati i kojih je veliki broj i one na koje ne možemo uticati. Ne možemo uticati na ono koliko će neko i kako će neko stariti ili hoće li biti ženskog ili muškog pola. S druge strane, možemo uticati na neke druge faktore koji vrlo lako dovedu do moždanog udara, a to su povišen arterijski pritisak, povišene masnoće u krvi, poroci koji su danas u našim društvima sve brojniji, kako prema duhanu, tako i prema alkoholu i narkoticima, kao i povećane razine fibrinogena, mokraćne kiseline i homocisteina. Neki faktori koagulacije također značajno mogu utjecati kao faktore rizika za nastanak moždanog udara”, pojasnio je profesor Ibrahimagić i istakao podatak da na godišnjem nivou u Klinici za neurologiju bude hospitalizirano oko 900 do 1100 pacijenata sa moždanim udarom, ali da je smrtnost u odnosu na raniji period značajno smanjena.

“Broj moždanih udara je na razini do 1100 godišnje, ali se zahvaljujući našem radu, struci, nauci i entuzijazmu, broj umrlih upolovio u odnosu na ono što je bilo prije 15-20 godina kada je smrtnost od posljedica moždanog udara bila između 35 i 40%”, rekao je prof. dr. Ibrahimagić.

Prof. dr. med. sc. Dževdet Smajlović, šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti istakao je da je ključno da se pacijenti kod pojave simptoma moždanog udara ljekaru jave u vremenskom okviru od tri do četiri sata kako bi se na vrijeme mogla primjeniti terapija za ishemijski moždani udar. Pojasnio je i da je nakon završenog akutnog liječenja važno pacijente uključiti u što raniji program rehabilitacije.

“Ukoliko pacijent sa simptomom moždenog udara, ishemijskog tipa, dođe u kliniku unutar jedan do dva sata, onda postoji šansa da mi primjenimo najsavremenije metode liječenja koje su na našoj klinici rade 20 godina. To je primjena tromboličke terapije koja za cilj ima zadatak eventualno da otopi ugrušak i da vrati cirkulaciju na normalu. I drugi način, koji je na našoj klinici aktivan desetak godina, to je takozvana mehanička trombektomija, odnosno metoda kojom se pomoću specifičnih aparatura pokušava izvući ugrušak iz krnog suda. Trombolizu radimo već 20 godina i imamo preko 400 uspješnih aplikacija, a mehaničku trombektomiju radimo multidisciplinarno u saradnji sa nekoliko klinika UKC Tuzla, ali nažalost, obje procedure uspijemo primjeniti na samo oko 10 % pacijenata, a to su oni koji se na vrijeme jave u našu ustanovu” istakao je u svom obraćanju prof. dr. Smajlović.

Konferencija je završena porukom da su brza reakcija i dolazak u bolnicu odmah po uočavanju prvih simptoma jedini siguran put ka uspješnom liječenju, smanjenju stope invaliditeta i spašavanju života.