Svjetski dan vida, koji se obilježava svake godine drugog četvrtka u oktobru, podsjeća nas na važnost očuvanja zdravlja očiju i vida, ali i na potrebu osiguravanja kvalitetne, dostupne i pristupačne oftalmološke zaštite za sve.

Peta godina globalne kampanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće (IAPB) protiče pod sloganom #VoliteSvojeOči, koji u fokus stavlja brigu o zdravlju očiju i potrebu za redovnom zaštitom vida.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine podsjetio je na značaj vida:

Svako od nas tokom života može se suočiti s nekim oboljenjem ili stanjem oka koje zahtijeva odgovarajuće liječenje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na globalnom nivou, najmanje 2,2 milijarde ljudi ima oštećenje vida na blizinu ili na daljinu. U gotovo polovini tih slučajeva oštećenje vida se moglo spriječiti ili još uvijek nije zbrinuto. Među njima, glavni uzroci oštećenja vida na daljinu ili sljepoće su mrena, refrakcijske greške, makularna degeneracija povezana sa starenjem, glaukom i dijabetička retinopatija, dok je glavni uzrok oštećenja vida na blizinu presbiopija.

Procjenjuje se da je prevalenca oštećenja vida na daljinu u regijama s niskim i srednjim dohotkom četiri puta veća nego u regijama s visokim dohotkom. Kada je riječ o vidu na blizinu, procjenjuje se da stope nezbrinutog oštećenja vida na blizinu premašuju 80 % u zemljama s niskim dohotkom, dok su u regijama s visokim dohotkom te stope niže od 10 %.

Međutim, ne treba zanemariti ni važnost stanja koja obično ne uzrokuju trajno oštećenje vida – poput sindroma suhog oka ili konjunktivitisa, koja su često među glavnim razlozima zbog kojih se ljudi obraćaju službama za očne bolesti.

Nekorigovano oštećenje vida može imati značajne posljedice kako za pojedinca, tako i za društvo.

Mala djeca s ranim početkom ireverzibilnog teškog oštećenja vida mogu imati usporeni motorički, jezični, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj, s cjeloživotnim posljedicama. Djeca školske dobi s oštećenjem vida također mogu imati niži nivo obrazovnih i sportskih postignuća, kao i niže samopouzdanje.

Oštećenje vida ozbiljno utiče i na kvalitet života odraslih, koji mogu imati niže stope zaposlenosti i veće stope depresije i anksioznosti. Kod starijih odraslih osoba, oštećenje vida može doprinijeti socijalnoj izolaciji, poteškoćama u hodanju, većem riziku od padova i preloma te većoj potrebi za ranom institucionalizacijom u domove za starije i nemoćne.

Oštećenje vida predstavlja ogroman globalni finansijski teret s procijenjenim godišnjim gubitkom globalne produktivnosti od oko 411 milijardi američkih dolara. Ova brojka daleko nadmašuje procijenjeni trošak od 25 milijardi američkih dolara potrebnih za zadovoljavanje potreba za zbrinjavanjem stanja koja dovode do oštećenja vida.
Strategije za rješavanje problema s vidom

U nekim slučajevima, poput onih uzrokovanih infekcijama, traumom, primjenom neispitanih tradicionalnih lijekova i lokalnih pripravaka, perinatalnim bolestima, bolestima povezanima s prehranom, gubitak vida se može se spriječiti. Međutim, gubitak vida kod određenih bolesti oka, npr. kod dijabetičke retinopatije, nije moguće izbjeći, pa su rano otkrivanje i pravovremeno liječenje ključni za sprječavanje nepovratnog gubitka vida.

Korekcija refrakcijskih greški naočalama i operacija mrene ubrajaju se među najisplativije zdravstvene intervencije. Ipak, dvije od tri osobe u zemljama s niskim dohotkom kojima su potrebne naočale nemaju pristup njima, a svaka druga osoba na svijetu kojoj je potrebna operacija mrene ne može joj pristupiti.

Rehabilitacija vida vrlo je efikasna mjera u poboljšanju funkcionalnosti osoba s nepovratnim ali ne potpunim gubitkom vida uzrokovanim bolestima oka kao što su dijabetička retinopatija, glaukom, posljedice traume i makularna degeneracija povezana sa starenjem.

Djeca pred ekranom – savremena pitanja povezana sa zdravljem očiju i vidom

Vrijeme koje djeca provode pred ekranima postalo je predmetom zabrinutosti mnogih roditelja, odgajatelja i zdravstvenih profesionalaca. Digitalni ekrani sastavni su dio djetetovog svijeta te se koriste za interaktivnu igru, čitanje, učenje i druženje. Vrijeme koje dijete svakodnevno provodi gledajući u digitalni ekran (uključujući mobitel, tablet, laptop ili računar, televizor ili ekran za videoigre) stalno se produžava. Dugotrajna upotreba digitalnih uređaja, naročito ako se drže blizu djetetova lica, može pogoršati nedijagnosticirane probleme s vidom ili dovesti do pojave novih simptoma.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču porodice da prate kako i koliko djeca koriste digitalne uređaje. Porodice također mogu izraditi porodični plan korištenja ovog medija kako bi smanjile uticaj dugotrajne upotrebe digitalnih uređaja na zdravlje djeteta.
Preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece uzrasta 4 godine u Federaciji Bosne i Hercegovine „Pregledaj – progledaj“

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH provodi Preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece uzrasta 4 godine „Pregledaj – progledaj“ u Federaciji Bosne i Hercegovine još od 2022. godine, s ciljem ranog prepoznavanja poremećaja vida i pravovremenog uključivanja djece u dijagnostiku i liječenje.

Program podrazumijeva skrining-pregled vida djece starosti četiri godine primjenom principa dobrovoljnog potpisanog pristanka roditelja/staratelja te pregleda kod oftalmologa (ljekara specijaliste za očne bolesti) za djecu kod koje se skrining pregledom utvrdi odstupanje od normalnog vida.

Ovaj preventivni Program Zavod za javno zdravstvo FBiH kontinuirano organizira i provodi na području cijele Federacije BiH, u saradnji sa profesionalcima iz oblasti zdravstva i predškolskog obrazovanja. Do sada je u četiri ciklusa ovog Programa, skrining pregledima obuhvaćeno oko 30.000 djece iz svih kantona u Federaciji BiH.

Trenutno, Zavod za javno zdravstvo FBiH provodi peti ciklus ovog preventivnog Programa, kojim su obuhvaćena djeca rođena 2022. godine. Kao i do sada, i u ovom ciklusu Programa skrining pregledi se provode u predškolskim ustanovama i pedijatrijskim službama domova zdravlja, dok se oftalmološki pregledi provode u oftalmološkim ambulantama u specijalističkim službama domova zdravlja i na klinikama. Skrining i oftalmološke preglede provodi preko 180 zdravstvenih profesionalaca iz gotovo svih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH.
Također, u okviru petog ciklusa preventivnog Programa „Pregledaj – progledaj“ distribuirano je gotovo 10.000 edukativnih bojanki „Oči i njihove moći“ namijenjenih djeci i roditeljima, koje je osmislio, razvio i štampao Zavod za javno zdravstvo FBiH. Kroz ilustracije i interaktivni sadržaj, bojanka doprinosi pripremi djece za skrining pregled, smanjenju straha povezanog s pregledom i poticanju saradnje tokom pregleda. Istovremeno, roditeljima/starateljima pruža dodatne informacije o značaju očuvanja vida u ranoj dobi, mogućim znakovima odstupanja i značaju pravovremenog oftalmološkog pregleda.