Astronomi su pozdravili početak nove ere promatranja svemira nakon što je Nasa predstavila niz slika u boji sa svemirskog teleskopa James Webb, najvećeg i najmoćnijeg teleskopa ikada izgrađenog.
Slike instrumenta koji kruži oko Sunca donijele su oduševljenje – ali i olakšanje – za istraživače koji su desetljećima čekali da se projekt ostvari i započne svoju misiju transformacije našeg pogleda na kozmos.
Nakon što je prva slika objavljena na brifingu u Bijeloj kući u ponedjeljak, američka svemirska agencija objavila je u utorak još slika iz svog Centra za svemirske letove Goddard u Marylandu uz klicanje i uzvike odobravanja.
Slike pružaju primamljiv uvid u potencijal zvjezdarnice da se osvrne u praskozorje vremena, ispita duboku strukturu svemira i omogući proučavanje atmosfera obavijenih oko planeta daleko izvan Sunčevog sistema.
“Tako sam oduševljen i osjećam takvo olakšanje”, rekao je dr. John Mather, Nasin viši projektni naučnik u misiji. “Ovo je bilo tako teško i trajalo je tako dugo. Nemoguće je dočarati koliko je stvarno bilo teško… ali uspjeli smo.”
Dr. Bill Ochs, Webbov voditelj projekta, rekao je da je teleskop u “izvrsnoj formi” i da ispunjava ili čak premašuje naučne zahtjeve.
Slika “dubokog polja” objavljena u ponedjeljak pokazala je Webbovu sposobnost da iskoristi gravitacijske sile klastera galaksija kako bi povećao daleko udaljenije galaksije iza njih. Slika klastera galaksija SMACS 0723, udaljenog gotovo 5 milijardi svjetlosnih godina, dovela je u fokus galaksije kakve su bile prije više od 13 milijardi godina.
Analiza svjetlosti iz jedne od galaksija otkrila je njen hemijski sastav, prvi put za tako daleku galaksiju. “Vidimo te galaksije u detaljima koje nikada prije nismo mogli vidjeti”, rekla je dr. Jane Rigby, naučnica operativnog projekta na Webbu.
Na drugoj slici Webb je analizirao svjetlost zvijezda dok je prolazila kroz atmosferu vrućeg planeta nalik Jupiteru zvanog Wasp-96b, udaljenog oko 1150 svjetlosnih godina. Ovo je otkrilo prisutnost vodene pare, iako je planet prevruć da bi sadržavao tekuću vodu. Astronomi će koristiti isti pristup na manjim, stjenovitim planetima u nadi da će pronaći svjetove gdje su uvjeti zreli za život.
Daljnje slike uhvatile su maglicu Južni prsten, golemi oblak plina koji juri od umiruće zvijezde udaljene oko 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Neočekivana crta na slici zbunila je neke u timu Nase. Pomnijim ispitivanjem ustanovljeno je da je to još jedna galaksija, gledana s ruba.
Možda je još uzbudljivije bilo otkriće aktivne crne rupe na slici Stephanovog kvinteta, uske skupine od pet galaksija. Dok se sama crna rupa ne može vidjeti, oko nje se kovitla materijal koje to kozmičko čudovište guta.
Zadnja objavljena slika, zadivljujućeg zvjezdanog rasadnika nazvanog Velika maglica, toliko je bogata detaljima da su istraživači mogli razaznati mjehuriće, šupljine i mlazove koji izlaze iz novorođenih zvijezda, zajedno sa stotinama drugih zvijezda koje nikada prije nisu vidjeli. “Vidimo strukture za koje ni ne znamo što su”, rekla je dr. Amber Straughn, NASA-ina astrofizičarka.
Zbirka slika dubokog svemira označava službeni početak naučnih operacija za Webb, koji je naišao na velika kašnjenja i prekoračenja troškova prije nego što je stigao do tačke lansiranja. Otkako je lansiran u decembru, naučnici su izdržali još napornih šest mjeseci dok se zvjezdarnica razvijala, postavila zaštitu od sunca veličine teniskog terena i poravnala svojih 18 pozlaćenih ogledala na putu do svog odredišta 1 600 000 km od Zemlje.
“Detalji bez presedana i rezolucija slika bit će transformacijski za astronomiju i omogućit će puno dublje razumijevanje svemira nego što ga trenutno imamo”, rekao je Martin Barstow, profesor astrofizike i svemirske nauke na Univerzitetu Leicester.
Razvijen u suradnji s evropskom i kanadskom svemirskom agencijom, Webb koristi primarno ogledalo od 6,5 metara za otkrivanje slabog svjetlucanja nekih od najstarijih i najudaljenijih zvijezda u svemiru.
Budući da se svemir širi, svjetlost s udaljenih objekata se rasteže, “pomičući” je u crveno na veće valne duljine. Kada se vidljiva svjetlost rasteže u infracrveno, mogu je detektirati Webbovi instrumenti, koji su tri puta oštriji i 100 puta osjetljiviji od onih na Hubbleu.
“Performanse su izvrsne”, rekla je prof. Gillian Wright, direktorica UK Astronomy Technology Center u Edinburghu i glavna istraživačica srednje infracrvenog (Miri) instrumenta na Webbu. “Moći ćemo raditi svu nauku koju želimo i više. Kad smo govorili o mogućnosti izravnog snimanja planeta oko drugih zvijezda, znamo da to sada možemo.
“Posao je sada odabrati koje će se zvijezde gledati i koje planete snimiti, a ne je li teleskop sposoban to učiniti ili ne. Više je nego sposoban za takvu vrstu nauke, izvrsno sposoban.”
federalna.ba7The Guardian
