Izvor: BHRT/Arijana Misimović Kurdija (H.S.)
Javni RTV servis se finansira iz pretplate koju plaćaju građani. No, zakon se ne poštuje. RTRS je 2017. godine prestao uplaćivati taksu prikupljenu u ovom entitetu. Od tada je dug prema BHRT-u premašio 100 miliona maraka. Visina RTV takse od 2013. ne prati inflaciju, a odbor sistema ne funkcioniše duži period. Menadžment BHRT-a uputio je hitne zahtjeve Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara, te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kako bi se riješili gorući problemi BHRT-a.
Menadžment BHRT-a zahtijeva od Parlamenta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine raspodjelu takse u skladu za Zakonom sa teritorije cijele BiH. Pojedinačne zahtjeve Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) uputio je i Upravni odbor BHRT-a.
“Drugi zahtjev je hitna pomoć BHRT-u da preživimo do realizacije odluka Ustavnog suda BiH i Vrhovnog suda RS koji su nam dali za pravo da smo oštećeni, ili iz sredstava viška prihoda RAK-a, ili iz tekućih rezervi Vijeća ministara”, rekao je v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
“Zahtjev za RTV taksu, odnosno da njena jedinstvena stopa nakon 12 godina bude 10 maraka, a onda smo se dogovorili na jednom od sastanaka da uputimo i zajedničku inicijativu”, navodi članica UO BHRT-a Valentina Rupčić.
To što Radiotelevizija Bosne i Hercegovine traži podršku od političara, ne znači da mogu utjecati na program, poručila je pomoćnica generalnog direktora BHRT-a za program Senada Ćumurović. Do sada se Javni medijski servis BiH uspješno borio s takvim pritiscima.
“Mi moramo zadržati finansijsku samoodrživost i profesionalnu neovisnost i to je uslov za opstanak i razvoj Javnog servisa”, napominje Ćumurović.
“BHRT još uvijek uspijeva odolijevati svim tim silnim političkim pritiscima kojih je ovih godina bilo itekako, to je svima poznato. Kompletne upravljačke strukture, uredničke, novinarske moraju biti potpuno depolitizirane”, poručila je direktorica programa BHT1 Neda Tadić.
Glavni krivci za loše stanje u BHRT-u su u Parlamentu i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, rekli su nekadašnji član Upravnog odbora BHRT-a Plamenko Čustović te nekadašnji urednik RTV Sarajevo, BH Radija 1 i direktor BHT1 Milenko Voćkić. Svojim nečinjenjem, političari svjesno urušavaju Javni medijski servis BiH.
“Uvijek sam tvrdio da je veoma lako riješiti ove probleme koji se tiču finansiranja Javnog servisa, samo ako se to hoće”, kaže bivši član UO BHRT-a Plamenko Čustović.
“I danas ukoliko se ima potpuna kontrola nad medijima mnogo je lakše provoditi ono što se već sad otvoreno govori, i to u situaciji kad u svijetu jača desnica, radikalizacija. To sve odgovara upravo onima koji su najveći protivnici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine”, smatra bivši direktor BHT1 Milenko Voćkić.
Prema Zakonu o javnom RTV sistemu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljene takse na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dok Federalnoj televiziji i Radio-televiziji Republike Srpske pripada po 25 posto.
RTRS je 2017. godine prestao prebacivati taksu koja se prikupi u ovom entitetu. Od tada je dug prema BHRT-u dosegao cifru veću od 100 miliona KM. Tu počinju problemi BHRT-a.
BHRT je jedan od najstarijih državnih javnih servisa u regionu, sa tradicijom dugom 80 godina. Njegovo gašenje bi značilo da Bosna i Hercegovina postaje jedina država u Evropi bez Javnog RTV servisa.
