Günther Fehlinger predlaže federalnu BiH sastavljenu od 10 saveznih država, uz snažnu federalnu vladu u Sarajevu.
Novi prijedlog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine koji je iznio Günther Fehlinger izazvao je burne reakcije u regionu.
Kako piše „Slobodna Bosna“, Fehlinger, predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, predložio je novu ustavnu arhitekturu BiH kojom bi bili ukinuti postojeći entiteti, a država organizirana kao moderna federalna i multietnička zajednica sastavljena od deset saveznih država.
Prema navodima tog medija, Fehlingerov prijedlog upućen je relevantnim međunarodnim institucijama, uključujući institucije Evropske unije i NATO-a.
Važno je, međutim, naglasiti da se radi o prijedlogu pojedinca i da njegovo eventualno razmatranje u međunarodnim krugovima ne znači da iza njega stoji zvanična politika Evropske unije, NATO-a ili drugih međunarodnih institucija.
Deset saveznih država
Prema objavljenom prijedlogu, Bosna i Hercegovina bila bi podijeljena na deset federalnih jedinica:
- Una–Sana – centar Bihać
- Krajina – centar Banja Luka
- Posavina – centar Brčko, uključujući distrikt
- Drina – centar Višegrad
- Soli – centar Tuzla
- Centralna Bosna – centar Zenica
- Vrhbosna – centar Sarajevo, koje bi ostalo glavni grad federacije
- Tropolje – centar Livno
- Zapadna Hercegovina – centar Mostar
- Istočna Hercegovina – centar Trebinje
Prema ovom konceptu, postojeći entitetski nivo vlasti bio bi ukinut, dok bi nove federalne jedinice dobile vlastite nadležnosti.
Šta bi ostalo u nadležnosti Sarajeva?
Plan predviđa snažnu federalnu vlast sa sjedištem u Sarajevu.
Federalni nivo bi, prema prijedlogu, imao isključivu nadležnost nad vanjskom politikom, odbranom, NATO i evropskim integracijama, državljanstvom, granicama, carinom, federalnim pravosuđem i ključnom infrastrukturom.
S druge strane, deset saveznih država imalo bi nadležnosti u oblastima poput obrazovanja, zdravstvene administracije, regionalnog razvoja, kulture i lokalne samouprave.
Fehlinger ovakav model predstavlja kao oblik federalizma, a ne dodatnu fragmentaciju države.
Prema njegovom tumačenju, takvo uređenje trebalo bi omogućiti funkcionalniju državu i olakšati njen put prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
Šta se navodi o Fehlingeru?
Günther Fehlinger u javnosti je poznat po snažnom zalaganju za proširenje EU i NATO-a, kao i po brojnim prijedlozima vezanim za političku i sigurnosnu budućnost Zapadnog Balkana.
Njegovi raniji istupi često su izazivali reakcije političara u regionu.
U novom prijedlogu, prema navodima „Slobodne Bosne“, Fehlinger se zalaže za federalnu, demokratsku, multietničku i evropski orijentiranu BiH.
Posebno odbacuje mogućnost podjele ili secesije, dok kao osnovu novog modela ističe jednakost građana i regionalnu demokratiju.
Burne reakcije u RS-u i Srbiji
Prijedlog koji podrazumijeva ukidanje Republike Srpske očekivano je izazvao negativne reakcije iz političkih krugova u ovom entitetu i Srbiji.
Protivnici takvih ideja ovakve prijedloge uglavnom predstavljaju kao udar na Dejtonski mirovni sporazum i pokušaj promjene ustavnog uređenja BiH mimo postojeće strukture.
S druge strane, dio javnosti smatra da bi ukidanje entitetskih blokada i uspostavljanje funkcionalnijeg sistema moglo olakšati donošenje odluka i ubrzati evropske integracije.
Istovremeno se postavlja pitanje da li bi formiranje deset novih federalnih jedinica zaista smanjilo administrativnu složenost ili bi otvorilo prostor za stvaranje dodatnih nivoa vlasti i novih institucija.
Da li je prijedlog već stigao u Bruxelles?
Prema informacijama koje objavljuje „Slobodna Bosna“, Fehlingerov dokument i karta već su poslani na adrese u Bruxellesu.
Isti izvor navodi da među međunarodnim akterima postoji sve veće nezadovoljstvo političkim blokadama i sporim funkcioniranjem institucija BiH.
U tom kontekstu, navodi se, prijedlozi koji pokušavaju ponuditi drugačiji model ustavnog uređenja mogu privući pažnju dijela međunarodne zajednice.
Ipak, eventualno interesovanje za neku ideju ne znači i podršku njenoj provedbi.
Za bilo kakvu suštinsku promjenu ustavnog uređenja BiH potrebni su složeni politički i pravni procesi, uključujući domaći politički dogovor i promjene unutar institucija države.
Rasplet tek slijedi
Pitanje ustavne reforme BiH godinama je jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.
Dok jedni smatraju da postojeći sistem proizvodi blokade i otežava funkcioniranje države, drugi insistiraju na očuvanju ustavne strukture proistekle iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zbog toga je teško očekivati da bi prijedlog poput Fehlingerovog u skorije vrijeme mogao dobiti široku političku podršku unutar BiH.
Za sada je najvažnije razlikovati ono što je zaista zvaničan stav međunarodnih institucija od prijedloga pojedinaca i političkih inicijativa.
Prema trenutno dostupnim navodima, Fehlingerov koncept predstavlja prijedlog za raspravu o mogućem budućem ustavnom uređenju BiH, a ne odluku o promjeni ustavnog sistema zemlje.
IZVOR:OSLOBODJENJE.BA
