Za pravni poredak veoma je važno da se izvrše izmjene zakonske regulative i usklađivanje s međunarodnim standardima, a BiH, posebno FBiH, prilično je kasnila, ne samo s usklađivanjem zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom, nego i s drugim konvencijama koje uređuju pitanja prava djece. Ovo je za “Avaz” izjavila Jasminka Džumhur, ombudsmenka BiH.

Neželjeni kontakti

Podsjetimo, u FBiH je na snagu stupio dopunjeni Krivični zakon, kojim je femicid ii teško ubistvo žene izdvojeno kao posebno krivično djelo, a uvedena su i krivična djela poput uhođenja i psihičkog nasilja. Iz prijedloga izmjena Krivičnog zakona FBiH povučen je član Zakona koji se odnosio na neovlašteno objavljivanje spisa i snimaka, koji je medijska zajednica s razlogom prepoznala kao pokušaj ograničavanja medijskih sloboda, ali je konačnim tekstom obuhvaćena zloupotreba snimaka i korištenje interneta i društvenih mreža u činjenju krivičnih djela.

Tako će onaj ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim snimak spolno eksplicitnog sadržaja, snimljen uz pristanak te osobe za ličnu upotrebu, kazniti zatvorom do tri godine, a onaj ko takav snimak, putem interneta ili na drugi način učini dostupnim većem broju osoba, zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Krivični zakon sada prepoznaje i uhođenje i pokušaje uspostavljanja neželjenih kontakata, pa i putem informaciono-komunikacijske tehnologije, kad kod žrtve izazove tjeskobu ili strah, pa će takvi pokušaji biti kažnjeni zatvorom do godine, a ako je djelo učinjeno u odnosu na člana porodice ili blisku osobu, prema djetetu, prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne smetnje ili iz mržnje, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Psihičko nasilje

Na sličan način, kazna za psihičko nasilje je do godinu zatvora, a prema djetetu, posebno ranjivoj osobi ili ovakvo djelo iz mržnje ili putem informaciono-komunikacijske tehnologije, od šest mjeseci do pet godina.

– Informaciono-komunikacijske tehnologije su se koristile za prijetnje i ugrožavanje sigurnosti osoba. Činilo se prema njima nasilje, s ciljem da se tako umanji dignitet osobe, za razliku od snimanja, kao zasebnih krivičnih djela, zloupotrebe, objavljivanja putem komunikacijskih tehnologija. U tom smislu, Ombudsmeni stalno ukazuju da se donesu i propisi koji će urediti i sferu digitalnih medija u širem značenju, uključujući društvene mreže. To ostaje jedan dugoročni zadatak, prije svega, pred Ministarstvom komunikacija BiH – kaže Džumhur.

Nevladin sektor

Dodaje da izmjene i dopune Krivičnog zakona treba posmatrati integralno s novim zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Usvajanje zakona je prvi korak, jer potrebno je donijeti i podzakonske akte.

– Dosta je kašnjenja s usvajanjima pravilnika vezanih za zakon o zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, što onemogućava praktičarima primjenu zakona. Sljedeći korak je činjenje pristupačnim usvojene zakonske regulative. Ako zakoni ostanu mrtvo slovo na papiru, onda postoje problemi u implementaciji – pojašnjava Džumhur.

Jesenjim prioritetima smatra usvajanje podzakonskih akata, hitnu obuku policijskih službenika, uposlenika Centara za socijalni rad, nevladinog sektora koji pruža pomoć žrtvama, ali i tužilaca i sudija.

(AVAZ)