Delta plus soj koronavirusa do sada je potvrđen u više od 40 zemalja. Približio se BiH, a prije nekoliko dana stigao je i u Hrvatsku. U BiH još nije dokazana prisutnost delta plus soja, a pitanje je hoće li i biti. Naime, ako do kraja mjeseca ministarstva zdravstva FBiH i Sarajevskog kantona ne pruže potporu u nabavi potrošnoga materijala za pripremu uzoraka (rukavice, maske, nastavci za mikropipete, kitovi…), Veterinarski fakultet u Sarajevu neće biti u prilici nastaviti sekvencioniranje aktuelno cirkulirajućih sojeva SARS-CoV-2 u BiH. To je za Faktor potvrdio prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, i dodao kako je Veterinarski fakultet posljednje sekvencioniranje, u suradnji s Europskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), uradio prošle sedmice.

To znači da nećemo znati je li se, osim delta soja, pojavilo i nešto drugo što bi moglo dodatno zakomplicirati epidemiološku situaciju, piše Večernji list BiH.

Slabo zanimanje

Ono što delta plus soj razlikuje od tzv. klasičnog delta soja koronavirusa su tri nove mutacije za koje u ovom trenutku nema sigurnih pokazatelja utječu li i u kojoj mjeri na lakšu transmisiju ili eventualno težu kliničku sliku kod zaraženih. Broj novozaraženih, imajući u vidu stanje u okruženju, u BiH nije velik, ali s obzirom na to da je zima pred nama, razloga za optimizam nema.

Razlog tome je mala stopa potpuno imuniziranih, koja u BiH iznosi oko 25%, ali i trenutačno slaba zainteresiranost građana za vakcinisanje, koje je, bar za sada, jedini siguran i učinkovit način borbe protiv COVID-19, posebno protiv najtežih posljedica ove bolesti. Goletić kaže kako je odgovor na pitanje zašto se ljudi ne vakcinisu, primarno gubitak povjerenja u javnozdravstveni sustav te da svi trebaju učiniti ono što je u njihovoj moći da se povjerenje vrati.

Kolektivni imunitet

Put prema kolektivnom imunitetu, složni su bh. imunolozi, epidemiolozi i infektolozi, trebalo je utabati masovno vakcinisanje, no, premda je agonija s nedostatkom vakcina, na što su se u BiH mjesecima žalili, okončana, a država dobila veće količine doza, ispostavlja se da ih nema ko primiti unatoč tome što za imunizaciju više ne treba najava. Antivakserski lobiji i nepovjerenje bh. građana glavni su razlozi slabog odziva vakcinisanju.

Dok smo prije nešto više od pola godine vapili za vakcinama, sada stotine hiljada doza propadaju. Naime, u BiH trenutačno više od 600.000 doza vakcina protiv koronavirusa čeka na uništenje, a evidentno je da je najveći broj propalih doza AstraZeneca. Kako je za Nezavisne rečeno iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, do 31. oktobra u RS-u je istekao rok 330.587 doza vakcina protiv COVID-19, dok je u FBiH zadnjeg dana oktobra propalo više od 200.000 doza, a prema neslužbenim informacijama, taj broj vjerojatno i veći te iznosi oko 300.000.

Po mišljenju liječnika, jedan od razloga zašto je ovako velika količina vakcina propala leži u činjenici da je većina tih doza donirana te su imale i kraći rok trajanja. S druge strane, liječnici ističu da je primjetna i negativna kampanja protiv vakcinisanja, osobito kad je riječ o AstraZeneci, koja je počela u zemljama EU-a kad su je dovodili u vezu s posljedicama kao što je plućna embolija.

U RS-u je do 31. oktobra 2021. istekao rok 322.415 doza AstraZenece. Rok je istekao i 8172 doze Sinovaca. Vakcine će biti uništene u skladu s pravilnikom o uništavanju medicinskoga otpada. – U toku je javni poziv za usluge preuzimanja, skladištenja i konačnog odlaganja medicinskoga, kemijskog i farmaceutskog otpada – kažu iz Instituta.•