Jedan od najvećih centara za doradu sjemena strnih žita i uljarica u Bosni i Hercegovini posluje u Derventi. Dio je preduzeća “Poljoprivrednik”, a raspolaže s dva pogona.

Zahvaljujući njihovim kapacitetima od 3,5 i 10 tona po satu, godišnje prodaju preko 2.000 tona sjemena proizvedenog u ovom centru. Proces je potpuno automatizovan i obuhvata sve faze – od otkupa zrna i analize kvaliteta, do dorade, pakovanja i distribucije.

“Naša proizvodnja i distribucija pokrivaju sve dijelove BiH. Radimo po licencama renomiranih proizvođača kao što su Syngenta Agro, Raiffeisen i Axe Real, a sarađujemo i sa Osječkim institutom”, rekao je inženjer poljoprivrede u preduzeću Aleksandar Živković.

z Dervente dolazi i sjeme ječma, pšenice, tritikala, soje i heljde. Preduzeće obavlja i kontrolu i otkup pšenice i drugih žitarica, pa tako raspolaže sa oko 400 tona zaliha pšenice. “Na samom ulazu imamo uređaj francuskog proizvođača, koji se redovno baždari i servisira, pa kada naš poljoprivredni proizvođač doveze kukuruz na silos, odmah zna kakav je kvalitet roda i koju će cijenu dobiti”, ističe Živković, koji zadužen za poslove analize žitarica.

Jedini u BiH rade sjemenski kukuruz

“Poljoprivrednik” je proizvođač i dorađivač sjemenskog kukuruza u BiH po licenci “BC hibrida” i jedini su u BiH koji rade sjemenski kukuruz. Godišnje proizvedu oko 100 tona, kaže direktor Zlatko Mikerević, te dodaje navodi kako je ova proizvodnja jako zahtjevna.

Od sjemena koja se proizvode na našim područjima, ova je najteža. Zahtjevna je iz više razloga, a jedan od njih je da se sama sjetva kukuruza mora izvršiti na način da izolacija bude oko 1.500 metara oko tog zasada. To znači da u tom opsegu ne smije biti ni jedno stablo kukurza. Zato je to vrlo teško u našim uslovima gdje su parcele usitnjene i male“, priča Mikerević, te naglašava kako je u cijelom svijetu jako teško obezbijediti tu izolaciju.

Drugi razlog koji navodi, jeste navodnjavanje, a bez njega nema sjemenskog kukuruza i rezultata. Količine koje proizvedu, kako ističe, ni približno nisu dovoljne da se zadovolji domaće tržište. “Inače, u BiH se od 85 do 90 odsto sjemena biljnih vrsta uvozi. Mi možda već participiramo sa nekih od 10 do 12 odsto, ne samo kada je u pitanju sjeme kukuruza, nego i ostala”, dodaje.

Bez konkurencije

U domaćoj proizvodnji nemaju konkurenciju, ali je ona, kako kaže, izuzetno jaka u uvozničkom lobiju.

Nažalost, kod nas još vlada ta percepcija, ali mi se trudimo da to smanjimo, da sve što je uvozno, to je bolje i kvalitetnije što nije tačno. Čak je situacija obrnuta, jer ako ste sjeme proizveli na našim terenima, lakše se uspijevati, nego neko iz uvoza. Ovdje praktično dok se mi nismo pojavili skoro sto odsto sjemena bilo je uvozno”, ističe Mikerević, te podsjeća da je proizvodnja je počela 2012. godine, najprije strnih žita, a kasnije kukuruza i soje.

Radnici iz Nepala

Firma trenutno zapošljava tridesetak radnika, među kojima su i strani radnici, a planovi su usmjereni ka daljoj modernizaciji i širenju kapaciteta kako bi se domaće tržište još bolje snabdijevalo kvalitetnim sjemenom.

“U nedostatku domaće radne snage, zaposlili smo više radnika iz Nepala koji su u potpunosti uključeni u proizvodni proces”, rekao je direktor preduzeća, koje osim proizvodnje sjemena, ima i ratarsku i stočarsku proizvodnju, a dio je “Agro Invest Grupe”.

ogoni bi mogli da otvore svoja vrata za praksu učenicima derventske Stručne i tehničke škole, smjer agrotehničari, a direktorica Branka Jović navodi kako bi bilo veoma značajno da učenici poljoprivredne struke praktičnu nastavu obavljaju u ovom doradnom centru.

“To ćemo u narednom periodu i realizovati, jer sve ovo daje širu sliku učenicima. Mi školujemo učenike za zanimanje agrotehničar i veterinarski tehničar, imamo četiri odjeljenja, a organizacija praktične nastave podrazumijevala bi da jedna grupa učenika dolazi u onom broju koji predviđa nastavni plan i program”, kazala je Jovićeva.

Podrška lokalne zajednice

Gradonačelnik Dervente Igor Žunić istakao je kako je ovo primjer kako sprega struke, znanja i kapitala može da stvori poljoprivrednog giganta.

Uvjerili smo se da je ‘Poljoprivrednik’, kao najveći doradni centar u BiH, fantastično organizovao proizvodnju, sa najsavremenijim metodama i zadovoljnim radnicima. Derventa ima 1.800 hektara obradivih površina i veliki potencijal za razvoj poljoprivrede”, istakao je Žunić, podsjetivši da grad godišnje izdvaja oko pola miliona maraka podsticaja za ovu oblast te kako je najvažnije da se sredstva isplaćuju bez kašnjenja.

IZVOR:AGROKLUB.BA