Na juče održanoj sjednici Vlada je dala saglasnost na Plan proljetne sjetve u 2022. godini za područje Tuzlanskog kantona, kojim je predviđeno je da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije ukupno 47.184 ha površine. Također, Vlada se ovim zaključkom, uzimajući u obzir neophodnost hitnog djelovanja, obavezala da će osigurati dodatna finansijska sredstva kao podršku poljoprivrednim proizvođačima, te zadužila Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da u najkraćem roku sačini operativni plan i program raspodjele tog dijela sredstava.
Kada je u pitanju usvojeni Plan proljetne sjetve, planirana površina za sijanje je za 3.944ha, ili 7,7% manja u odnosu na sjetvu iz 2021. godine. Žitaricama se planira zasijati 20.590 ha što je 43,64% ukupnog plana sjetve, a manje je za 1.479 ha odnosno za 6,7 % u odnosu na sjetvu 2021. godine. Kukuruz za zrno, kao najzastupljenija kultura u planu sjetve, zauzima 42,52% učešća, odnosno njime se planira zasijati 20.062 ha.
Industrijskim biljem planira se zasijati 211 ha što je za 17 ha više u odnosu na 2021. godinu, a što se tiče povrtnog bilja, tu je najzastupljenija kultura krompir kojim se planira zasaditi 5.987 ha. To je za 607 ha manje u odnosu na prethodnu godinu. Ostalim povrtnim biljem planira se zasijati 4.257 ha. Krmnim biljem planiraju se zasijati površine od 16.139 ha što iznosi 34,2% ukupnog plana sjetve.
Posmatrano po gradovima i općinama, Gradačac prednjači sa najvećom površinom koja je planirana za sjetvu sa 10.613 ha, odnosno 22,49 % od ukupne površine za plan sjetve, zatim slijedi Kalesija sa 8.450 ha i Lukavac sa 7.015 ha.
Smanjenje plana sjetve u odnosu na prethodni period evidentno je u Čeliću, Lukavcu, Gračanici, Gradačcu i Živinicama, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem plana, a Plan sjetve je neznatno povećan na području Banovića, Doboj Istoka, Kalesije, Kladnja, Teočaka, Srebrenika i Tuzle.
I pored smanjenja površina za proljetnu sjetvu, za realizaciju plana proljetne sjetve potrebna su 92.510.534,00 KM, što je za 19.764.549,00 KM odnosno 27,17% više u odnosu na prošlu godinu. Razlog za ovo povećanje potrebnih sredstava je činjenica da je došlo do povećanja cijena repromaterijala tako da su trenutne cijene sjemena u odnosu na predhodnu godinu povećane do 20%. Cijena dizel goriva povećana je za 42,63% dok je cijena NPK đubriva povećana za 78,57%, a cijena KAN-a povećana je čak za 214,81%.
