Mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s velikim poteškoćama prilikom ulaska na tržište rada, a najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je situacija u našoj zemlji među najlošijima u Evropi.
Prema podacima za 2025. godinu, posao je imalo svega 58,7 posto osoba u dobi od 20 do 34 godine koje su završile školovanje prije jedne do tri godine i koje više nisu bile uključene u obrazovanje ili stručno osposobljavanje.
Drugim riječima, 41,3 posto mladih obuhvaćenih ovom kategorijom nije bilo zaposleno. Na grafici koja je posljednjih dana kružila društvenim mrežama taj udio zaokružen je na 42 posto.
BiH se tako nalazi na samom dnu dostupne evropske statistike. Nešto višu stopu zaposlenosti bilježi Sjeverna Makedonija, sa 58,9 posto, dok je u Grčkoj zaposleno 62,4 posto mladih koji su nedavno završili obrazovanje.
Slijede Turska sa 64 posto, Srbija sa 70,1 posto, Italija sa 71,8 i Rumunija sa 72,7 posto.
Razlika u odnosu na prosjek Evropske unije posebno je izražena. Prosječna stopa zaposlenosti mladih koji su nedavno završili školovanje u EU tokom 2025. godine iznosila je 83 posto.
To znači da je BiH bila čak 24,3 procentna poena ispod evropskog prosjeka.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Island, gdje je zaposleno 91,4 posto mladih iz posmatrane kategorije. Slijede Malta sa 91 posto, Njemačka sa 90,6 i Nizozemska sa 90,1 posto.
Visoke stope zabilježene su i u Irskoj, gdje je zaposleno 89,1 posto mladih, Norveškoj sa 88,6, Austriji sa 87,9 te Švedskoj sa 87 posto.
Eurostatova kategorija odnosi se na osobe između 20 i 34 godine koje su najviši nivo obrazovanja završile prije jedne do tri godine i koje u trenutku posmatranja više nisu bile u sistemu obrazovanja ili stručnog osposobljavanja.
U statistiku su uključene osobe sa najmanje završenim srednjim obrazovanjem, uključujući i one sa završenim fakultetom.
Ipak, podatak o 41,3 posto mladih koji nisu zaposleni ne treba automatski poistovjećivati sa stopom nezaposlenosti. Riječ je o udjelu mladih koji u trenutku istraživanja nisu imali posao, bez obzira na to jesu li aktivno tražili zaposlenje.
Podaci ipak ukazuju na ozbiljan izazov u prelasku mladih iz obrazovnog sistema na tržište rada. U BiH manje od šest od deset mladih koji su nedavno završili školovanje ima posao, dok je u Evropskoj uniji zaposleno više od osam od deset osoba iz iste kategorije.
Takav jaz otvara pitanje koliko obrazovni sistem i tržište rada u BiH uspijevaju povezati završeno školovanje sa konkretnim mogućnostima za prvo zaposlenje.
